Bijela kuća podržala je plan prema kojem bi bivši britanski premijer Tony Blair mogao preuzeti vođenje privremene međunarodne administracije u Pojasu Gaze. Prema informacijama koje prenose izraelski mediji, Blair bi stao na čelo tijela nazvanog Međunarodna prijelazna vlast za Gazu (GITA), s mandatom da bude „vrhovni politički i pravni autoritet“ u regiji do pet godina.
Kako izvještavaju Haaretz i Times of Israel, ovaj plan inspiriran je ranijim modelima upravljanja u Istočnom Timoru i na Kosovu, gdje su međunarodne administracije nadzirale prijelaz prema samostalnosti. Sjedište GITA-e u početku bi bilo u egipatskom El-Arishu, a kasnije bi se, uz potporu multinacionalnih arapskih snaga pod okriljem UN-a, premjestilo u samu Gazu.
Struktura i ovlasti GITA-e
Prema prijedlogu, GITA bi imala odbor od sedam do deset članova, među kojima barem jednog palestinskog predstavnika, visokog dužnosnika UN-a te međunarodne stručnjake s političkim i financijskim iskustvom. Izvršno tajništvo, kojim bi predsjedao Blair, nadgledalo bi pet povjerenika zaduženih za ključna područja: humanitarna pitanja, obnovu, zakonodavstvo, sigurnost i koordinaciju s Palestinskom samoupravom.
Humanitarni povjerenik imao bi ključnu ulogu u suradnji s međunarodnim agencijama, dok bi koordinacijski povjerenik PA osiguravao usklađenost odluka GITA-e i palestinskih institucija, s ciljem budućeg ujedinjenja palestinskih teritorija pod okriljem Palestinske samouprave.
Kontroverze oko Blaira
Iako uživa ugled među čelnicima Perzijskog zaljeva, Tony Blair među Palestincima izaziva nepovjerenje i kritike. Tijekom svog mandata izaslanika za Bliski istok (2007.–2015.), mnogi su ga optuživali da više šteti nego koristi palestinskoj stvari, dok mu se i dalje zamjera uloga u podršci američkoj invaziji na Irak 2003. godine.
Zbog toga nije iznenađujuće da najava njegove moguće uloge u Gazi nailazi na skepsu i otpor. Kritičari upozoravaju da bi ovakav model mogao značiti „benigniju okupaciju“ umjesto stvarnog puta prema državnosti.
Sukob dvaju prijedloga
Ovaj plan dolazi svega nekoliko dana nakon što je Opća skupština UN-a usvojila tzv. Njujoršku deklaraciju, kojom se predlaže formiranje jednogodišnje tehnokratske administracije u Gazi. Ta bi vlast, nakon provođenja izbora i ustavne reforme, predala kontrolu reformiranoj Palestinskoj samoupravi.
Za razliku od tog modela, američki prijedlog predviđa dugoročniju prijelaznu vlast bez preciznog vremenskog okvira. To je detalj koji bi, prema analitičarima, mogao naići na otpor među Palestincima i arapskim državama. No, s druge strane, nedostatak roka i Blairova uključenost mogli bi odgovarati izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.
Američko posredovanje i reakcije
Donald Trump je na sastanku u New Yorku s arapskim i muslimanskim liderima predstavio opću verziju ovog plana, naglašavajući da je „blizu postizanja dogovora“. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušava posredovati između dva prijedloga – američkog i onog UN-ovog – kako bi se pronašlo kompromisno rješenje.
Arapske države ističu da bi pristale na sudjelovanje u međunarodnim mirovnim snagama samo pod mandatom UN-a i isključivo uz jasan politički okvir koji jamči formiranje palestinske države. Bez toga, upozoravaju, privremena administracija može prerasti u još jedan oblik okupacije, samo s drukčijim predznakom.
Dok se rasprava nastavlja, pitanje tko će upravljati Gazom i kako će izgledati budućnost palestinskog teritorija ostaje jedno od najosjetljivijih i najspornijih u međunarodnoj politici.
Zoran / TV Wien
Foto : By Presidencia de Guatemala
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
