Ogroman teret socijalne pomoći u Beču: Beč prima gotovo tri četvrtine ukupne pomoći u Austriji

Beč se nalazi u središtu austrijskog sustava socijalne skrbi – grad s više od 142.000 primatelja socijalne pomoći i troškovima koji premašuju milijardu eura. Prema podacima APA-e za 2023. godinu, Beč je isplatio ukupno 807 milijuna eura, što čini gotovo tri četvrtine ukupnih državnih troškova od 1,1 milijarde eura. Nijedna druga savezna država ne približava se ovoj brojci.

Za usporedbu, Štajerska je imala 14.368 primatelja socijalne pomoći s ukupnim troškovima od 80 milijuna eura, Donja Austrija 11.315 primatelja s 57 milijuna eura, dok je Gradišće na dnu s 1.692 korisnika i 9 milijuna eura troškova. Jasno je – socijalna pomoć u Austriji je prvenstveno pitanje Beča.

Reforma socijalne pomoći od 2027.
Savezna vlada planira veliku reformu pod nazivom “Nova socijalna pomoć”. ÖVP, SPÖ i NEOS žele uvesti stroža pravila za imigrante, uključujući razdoblje čekanja sa smanjenim naknadama prije ostvarivanja prava na puni iznos. Fokus reforme stavljen je i na djecu kako bi se ublažio učinak siromaštva u obiteljima. Reforma se smatra jednim od ključnih dijelova vladinog programa i očekuje se početkom 2027. godine, uz uključivanje saveznih država u provedbu.

Tko ima pravo na socijalnu pomoć?
Austrijanci primaju naknade po osnovi prava. Građani EU-a moraju biti zaposleni ili živjeti u Austriji dulje od pet godina kako bi imali pravo na puni iznos. Državljani trećih zemalja dobivaju pravo tek nakon pet godina boravka, dok azilanti odmah primaju pomoć. Tražitelji azila ovise o nižim osnovnim naknadama.

Koliko iznosi socijalna pomoć?
Samci i samohrani roditelji dobivaju maksimalno 1.209 eura mjesečno, parovi 1.693 eura. Postoje dodaci za djecu – Beč daje najviše (326 eura po djetetu), dok Vorarlberg daje najmanje (232 eura). Prosječna socijalna pomoć u Austriji iznosi 802 eura mjesečno, s velikim regionalnim razlikama.

Tko živi od socijalne pomoći?
Samo 27% primatelja živi isključivo od socijalne pomoći. Većina nadopunjuje prihode dodatnim izvorima poput naknada za nezaposlenost, honorarnih poslova ili alimentacije. Više od polovice primatelja nije zaposljivo, dok 36,5% aktivno traži posao, a 8,5% radi, ali prima premalo za život bez dodatne pomoći.

Ograničenja i imovina
Prije isplate naknada mora se iskoristiti postojeća imovina, osim kućanskih predmeta, vozila za rad i zaštićene imovine. Stanovi i kuće se ne moraju prodati ako služe stambenim potrebama. Najveći iznos naknade za odrasle u zajedničkom kućanstvu je 2.116 eura mjesečno, dok obitelji s djecom ne podliježu ovom ograničenju.

Reforma socijalne pomoći obećava nove izazove i prilike, ali Beč će i dalje ostati srce austrijskog sustava pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Zoran / TV Wien