Zabrana nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina: sukob tradicije, integracije i prava djece

Austrijska vlada odlučila je povući potez koji izaziva burne reakcije u javnosti – zabranu nošenja marame za glavu djevojčicama mlađima od 14 godina. Nacrt zakona trenutno se nalazi u postupku razmatranja, a odluka je, prema riječima ministrice za integracije Claudie Plakolm, donesena radi zaštite djece i njihove slobode.

Razlozi za zabranu – zaštita djeteta i jednakost

Plakolm ističe da je marama za glavu u mladim godinama simbol prisilne pokornosti, a ne slobodnog izbora. „Djevojčicama je potrebno djetinjstvo oslobođeno stigmatizacije i pritiska. Marama ih u ranoj dobi gura u drugi plan i šalje poruku da su manje vrijedne“, naglašava ministrica. Prema vladi, cilj zakona nije napad na religiju, već osiguravanje jednakih uvjeta odrastanja, obrazovanja i razvoja za sve djevojčice.

Radikalni utjecajnici protiv zakona

Unatoč namjeri zaštite djece, islamski influenceri oštro kritiziraju prijedlog. Na društvenim mrežama pojavili su se radikalni govori u kojima se djevojčice pozivaju da nikada ne skinu maramu – pa čak i da napuste školu ako je potrebno. Neki ekstremniji glasovi idu toliko daleko da tvrde da bi zbog marame trebalo biti spreman i umrijeti.
Posebno glasno reagirao je Suhaib Hoffmann, poznat po blokiranim računima u Njemačkoj, koji Plakolm optužuje za „kulturni imperijalizam“ i stvaranje neprijateljske slike o muslimanima. On poziva muslimanske zajednice na mobilizaciju protiv zakona.

Kulturna stajališta i pitanje integracije

Ovdje se otvara šire pitanje – gdje prestaje sloboda vjerskog izraza, a počinje zaštita djeteta i integracija u društvo? Vlada polazi od stajališta da je integracija moguća samo ako su djevojčice vidljive, ravnopravne i samoodređene. Suprotno tome, radikalni glasovi tumače zabranu kao napad na vjeru i kulturu.
No, Austrija kao sekularna država ima pravo postavljati granice – pogotovo kada se radi o zaštiti djece. Ako određeni dijelovi zajednice smatraju da zakon ne odražava njihove vrijednosti, otvoreno je pitanje: žele li se doista integrirati u društvo u kojem žive ili će se povući u vlastite paralelne strukture? U tom slučaju, mnogi smatraju da bi logičan izbor bio preseljenje u zemlju koja u potpunosti podržava takav način života.

„Pogodili smo bolnu točku“

Claudia Plakolm na kritike odgovara smireno: „Očito smo pogodili bolnu točku s radikalnim muslimanima. Djevojke koje odrastaju vidljive i samoodređene čine se prijetnjom ovim propovjednicima mržnje. Oni ih žele sakriti od glave do pete pod krinkom religije. Mi ćemo djevojke zaštititi upravo od toga zabranom nošenja marame.“

Zakon tako otvara jedno od ključnih pitanja austrijskog društva: može li se istodobno štititi sloboda vjeroispovijesti i prava djece, a da se ne ugrozi proces integracije i zajednički život u pluralnom društvu?

Zoran / TV Wien