Izrael se nakon gotovo dvije godine sukoba u Pojasu Gaze suočava s dubokim društvenim, političkim i moralnim posljedicama rata koji se čini da se ne može zaustaviti. Pritisci dolaze iz više smjerova – od obitelji talaca koje traže pregovore i oslobađanje svojih bližnjih, do sve izraženije podjele u javnom mišljenju i globalne kritike izraelskih akcija.
U centru tog emocionalnog i političkog sukoba je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, čija je odluka o pojačavanju vojne operacije izazvala niz reakcija u zemlji i inozemstvu.
Obitelji talaca i pritisak na vladu
Na ulici koja nosi ime “Gaza”, u blizini Netanyahuove rezidencije, stoji skupina obitelji talaca koje već mjesecima prosvjeduju, zahtijevajući od vlade dogovor i povratak svojih voljenih. Jedan od njih, otac 21‑godišnjeg Ofira Braslavskog, koji je već dvije godine taoce u Gazi, u emocijama je rekao:
„Neću dopustiti da ubijete moga sina i vratite ga u vreći za mrtvace!“
Te osobne priče postale su simbol šire društvene krize u Izraelu, gdje rat izaziva podjele čak i među građanima koji su izvorno podržavali vojni odgovor nakon napada 7. listopada 2023. godine.
Unutarnja podjela i gubitak povjerenja
Prema anketama Izraelskog instituta za demokraciju, približno 66 posto građana sada želi okončanje rata. Psiholog Oren Tene ističe da nedostatak nacionalnog konsenzusa povećava emocionalnu cijenu sukoba:
„Kada nacija nije ujedinjena u uvjerenju da radi pravu stvar, sklonost patnji postaje mnogo veća.“
Rat je doveo do dugotrajnih posljedica: porasta anksioznosti, nesanice i emocionalnog iscrpljivanja kod civila i vojnika. Mnogi se vraćaju s bojišta s dubokim traumama i osjećajem moralne povrede. Prema vojnim izvještajima, čak 15 posto poginulih izraelskih vojnika stradalo je od prijateljske vatre, što dodatno produbljuje kolektivnu psihološku ranu.
Empatija pod pritiskom rata
Rat u Gazi doveo je do gubitka empatije prema palestinskoj patnji, tvrde stručnjaci i aktivisti. Mnogi Izraelci više ne vide suprotstavljenu stranu kao ljude, nego kao prijetnju. Jedna od onih koja se angažirala na prosvjedima, Keren Gill, priznaje da se njezin stav promijenio:
„Prije rata mislila sam da su tamo obitelji koje žele mir. Danas ne mislim da je itko u Gazi nevin.“
Ipak, postoje i pokušaji vraćanja empatije. Assaf David prevodi objave Palestinaca na hebrejski kako bi Izraelci vidjeli ljudsku stranu sukoba. Njegov cilj je podsjetiti javnost da je rat dvostrano patničko iskustvo.
Međunarodni pritisci i posljedice
Globalna reakcija na rat u Gazi postaje sve intenzivnija. Prosvjedi protiv Izraela šire se Europom, dok su pojedine zemlje, uključujući Njemačku, uvele embargo na oružje. Izrael se suočava s optužbama za ratne zločine i gubitkom međunarodne potpore.
Sve to dodatno opterećuje izraelsku unutarnju politiku, dok građani, vojnici i obitelji talaca osjećaju težinu sukoba koji traje duže nego što je itko očekivao.
Cijena rata – i osobna i nacionalna
Za Izraelce cijena rata nadilazi vojne gubitke. Ona se očituje kroz podjele u društvu, porast psiholoških problema, gubitak povjerenja u institucije i moralnu krizu. Mnoge obitelji talaca, vojnici i civili osjećaju da se sukob pretvorio u spiralu osvete koja se teško može zaustaviti.
Na kraju, rat s Hamasom postaje priča ne samo o vojnim operacijama nego i o cijeni koju cijela nacija plaća – cijeni koja će se osjećati godinama nakon završetka borbi.
Zoran / TV Wien
Foto : JACK GUEZ / POOL
