Znanstvenici s japanskog Sveučilišta Yokohama City otkrili su mogući biološki uzrok „moždane magle“ – jednog od najčešćih i najzagonetnijih simptoma dugotrajnog covida. Njihovo istraživanje moglo bi otvoriti vrata razvoju potpuno novih dijagnostičkih metoda i terapija za milijune oboljelih diljem svijeta.
Fenomen moždane magle već je godinama predmet brojnih istraživanja, ali bez jasnog objašnjenja što ga točno uzrokuje. Japanski tim sada tvrdi da je pronašao prvi konkretan biološki dokaz koji objašnjava zašto mozak osoba s dugim covidom radi sporije i teže pamti.
AMPA receptori – ključ učenja i pamćenja
Istraživački tim pod vodstvom profesora Takuye Takahashija otkrio je da osobe koje pate od moždane magle imaju povećanu aktivnost AMPA receptora, molekula koje igraju ključnu ulogu u procesima učenja i pamćenja.
„Primjenom naše nove tehnologije PET snimanja AMPA receptora želimo ponuditi inovativna rješenja za ovaj ozbiljan medicinski problem“, izjavio je Takahashi za Euronews.
Moždana magla – pojam koji opisuje poteškoće s koncentracijom, slabije pamćenje i sporije razmišljanje – pogađa prema nekim istraživanjima više od 80 posto pacijenata s dijagnozom dugog covida. Posljedice su ozbiljne: mnogi oboljeli imaju trajne probleme u radu, učenju i svakodnevnim aktivnostima.
Nova tehnologija snimanja otkriva promjene u mozgu
Koristeći naprednu tehniku K-2 AMPAR PET snimanja, japanski znanstvenici usporedili su mozgove 30 pacijenata s dugotrajnim covidom i 80 zdravih ispitanika. Rezultati su bili iznenađujuće jasni – pacijenti s moždanom maglom imali su znatno veću gustoću AMPA receptora, a što je njihova aktivnost bila viša, to su simptomi bili izraženiji.
Osim toga, istraživači su otkrili povećane razine upalnih markera u mozgu, što sugerira da imunološki odgovor organizma nakon infekcije koronavirusom može pokrenuti niz biokemijskih promjena koje utječu na neuronsku komunikaciju.
Korak prema novim terapijama
„Naši rezultati jasno pokazuju da bi moždana magla povezana s dugim covidom trebala biti priznata kao stvarno, klinički prepoznatljivo stanje. To otvara mogućnost razvoja ciljane dijagnostike i tretmana“, izjavio je Takahashi.
Njegov tim vjeruje da bi lijekovi koji smanjuju prekomjernu aktivnost AMPA receptora mogli ublažiti simptome i poboljšati kognitivne funkcije kod oboljelih. Takvi bi lijekovi mogli postati nova terapijska linija u borbi protiv posljedica covida, ali i drugih neuroloških poremećaja.
Globalni značaj i reakcije
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 6 od svakih 100 osoba koje prebole covid kasnije razvije dugotrajne simptome, uključujući kognitivne smetnje, kronični umor i glavobolje.
Novo japansko istraživanje stoga daje nadu da bi se ti simptomi napokon mogli precizno dijagnosticirati, umjesto da se pripisuju stresu ili psihološkim posljedicama pandemije.
Stručnjaci iz drugih zemalja već su reagirali s opreznim optimizmom. „Ako se rezultati potvrde u većim studijama, mogli bismo dobiti temelj za razvoj konkretnih terapija – što bi bio golem iskorak u razumijevanju dugog covida“, izjavio je neurolog dr. Jens Müller sa Sveučilišta u Hamburgu.
Znanost otvara novo poglavlje
Iako je istraživanje još u ranoj fazi, ono pruža molekularni dokaz da moždana magla nije „psihološka posljedica“ pandemije, već stvarna neurobiološka promjena.
Takahashijev tim već planira daljnje kliničke studije na većem uzorku pacijenata, koje bi trebale potvrditi ulogu AMPA receptora i identificirati potencijalne lijekove koji bi mogli vratiti normalnu funkciju mozga.
Ako se ta hipoteza potvrdi, japanski znanstvenici mogli bi biti zaslužni za najvažnije otkriće u razumijevanju postcovid sindroma do sada.
Nada za milijune
Više od četiri godine nakon početka pandemije, svijet i dalje traži odgovore na dugoročne posljedice covida. Japanski istraživači sada nude novu nadu – da bi znanstvena preciznost i biokemijska istraživanja mogla dovesti do stvarnih terapija za milijune ljudi koji se bore s nevidljivim, ali razornim simptomima dugog covida.
Njihovo otkriće otvara novo poglavlje u razumijevanju kako virus mijenja ljudski mozak – i kako se te promjene jednog dana mogu liječiti.
