Digitalna sigurnost ili digitalni nadzor?
Europska unija već tri godine raspravlja o uredbi kojom bi se trebalo suzbiti širenje prikaza seksualnog nasilja nad djecom na internetu. Inicijativa poznata pod nazivom „Chat Control“ izazvala je oštre reakcije diljem Europe.
Cilj je, kako tvrdi Europska komisija, zaštita djece i žrtava od ponovnog traumatičnog iskustva dijeljenja njihovih slika i snimaka na mreži. No, prema izvornom prijedlogu, internetske platforme poput Googlea, Mete i drugih bile bi obvezne tehnički pregledavati sav sadržaj korisnika – uključujući šifrirane poruke – i u slučaju sumnje prosljeđivati ih nadležnim tijelima.
Za mnoge, to nije korak naprijed u borbi protiv kriminala, već uvođenje masovnog nadzora komunikacije građana pod krinkom borbe za sigurnost djece.
“Masovni nadzor nije rješenje” – Hrvatska opozicija protiv
U Hrvatskoj se već mjesecima vodi rasprava o prijedlogu Uredbe.
SDP je izričito protiv, pa je početkom listopada organizirao prikupljanje potpisa građana protiv ove regulative. Predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić poručio je da se “zaštita djece može postići i drugim, učinkovitijim načinima – bez da se ulazi u privatnost ljudi”.
Njegova poruka je jasna:
“Zaštita djece – da. Masovni nadzor – ne.”
S druge strane, premijer Andrej Plenković smatra da su strahovi neutemeljeni. “Nitko neće masovno nadzirati privatnu komunikaciju građana”, naglašava on, ističući kako je pozicija Hrvatske jasna – kazniti zlostavljače, ali i očuvati privatnost građana.
EU podijeljena: između zaštite i slobode
U Europskom parlamentu već se prije gotovo dvije godine postiglo stajalište da bi skeniranje poruka bilo dopušteno samo u slučajevima konkretne sumnje, i to kao krajnja mjera.
Međutim, za konačni napredak potrebna je suglasnost Vijeća EU-a – a tu se stavovi članica i dalje razlikuju.
Trenutno Danska, koja predsjeda Vijećem, pokušava progurati kompromisni prijedlog.
Prema njemu, tekstualne i glasovne poruke bile bi isključene, dok bi se analizirale samo slike, videozapisi (bez zvuka) i internetske poveznice (URL-ovi). Ti bi se materijali uspoređivali s tzv. hash kodovima poznatog ilegalnog sadržaja – poput digitalnih otisaka prstiju već identificiranih datoteka.
Ipak, i takav kompromis otvara vrata zadiranju u privatne sfere građana jer bi, makar djelomično, narušio “end-to-end” enkripciju, osnovni stup sigurnosti privatnih poruka na aplikacijama poput WhatsAppa, Signala i Threeme.
Austrija između tehnološke sumnje i političke rasprave
U Austriji, tema “Chat Control” izaziva jednako burne rasprave.
Dok vladajuća koalicija ÖVP–Zeleni službeno podupire europsku borbu protiv zlostavljanja djece, opozicijska Slobodarska stranka (FPÖ) upozorava da bi se “iza plemenitog cilja krije pokušaj kontrole svih građana”.
FPÖ-ov zastupnik u Nacionalnom vijeću Christian Hafenecker izjavio je:
“EU želi pogledati u svaki naš digitalni razgovor. To je opasno, nedemokratski i krši osnovna prava. Nitko ne smije imati pristup privatnoj komunikaciji Austrijanaca, pa ni pod izlikom zaštite djece.”
Sličnog su mišljenja i austrijski digitalni aktivisti, među kojima se ističe udruga epicenter.works, koja upozorava da bi implementacija ove uredbe značila “tehnološki nadzor bez presedana”.
U Beču su već održani prosvjedi, a slogan “Stop Chat Control” sve je prisutniji u austrijskim medijima i na društvenim mrežama.
Zanimljivo je da austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nastoji zauzeti “uravnoteženu” poziciju: prema njegovim riječima, “Austrija podržava sve mjere koje štite djecu, ali nikada po cijenu osnovnih prava građana.”
Signal i WhatsApp na rubu odlaska iz EU-a
Predsjednica američke zaklade koja stoji iza aplikacije Signal, Meredith Whittaker, otvoreno je zaprijetila:
“Ako EU uvede obvezu skeniranja enkriptirane komunikacije, Signal napušta Europu.”
Slične poruke dolaze i iz drugih tehnoloških kompanija, koje upozoravaju da bi prisilno skeniranje šifriranih poruka moglo ugroziti povjerenje korisnika i potkopati temeljne principe internetske privatnosti.
WhatsApp, koji koristi više od 100 milijuna Europljana, poručuje da nikada neće kompromitirati sigurnost svojih korisnika ni dopustiti “stražnja vrata” u sustav enkripcije.
Njemačka na raskrižju
Njemačka bi, kao najveća članica EU-a, mogla biti presudna u odlučivanju o daljnjem smjeru ove uredbe.
U Berlinu još uvijek nije postignut konsenzus: dok Ministarstvo unutarnjih poslova traži način da podrži borbu protiv internetskog zlostavljanja, liberalne i digitalno orijentirane stranke u vladajućoj koaliciji upozoravaju da bi Chat Control bio “trojanski konj” koji uvodi masovni nadzor.
Kako ističu njemački zastupnici, EU bi trebala tražiti tehnološka, a ne nadzorna rješenja, poput edukacije, sigurnijih platformi i strožih kazni za stvarne počinitelje, umjesto skeniranja poruka milijuna građana.
Zaključak: Sigurnost da, ali ne po cijenu slobode
Iako nitko ne spori da internetsko zlostavljanje djece predstavlja težak i rastući problem, prijedlog “Chat Control” uredbe otvara mnoga etička, pravna i tehnička pitanja.
Kritičari upozoravaju da se, jednom kad se otvore vrata nadzoru komunikacije, teško mogu ponovno zatvoriti.
Austrijski FPÖ, njemački liberali, hrvatska opozicija i digitalni aktivisti diljem Europe traže od Bruxellesa da ne žrtvuje temeljna prava građana radi privida sigurnosti.
Jer, kako mnogi upozoravaju – put do pakla često je popločan dobrim namjerama.
Zoran / TV Wien
