Washington / Oslo / Jeruzalem – listopad 2025. Povijesni dogovor između Izraela i Hamasa, kojim bi se nakon dvije godine sukoba u Gazi trebao uspostaviti mir, ponovno je otvorio pitanje – može li američki predsjednik Donald Trump biti ozbiljan kandidat za Nobelovu nagradu za mir?
Trump, koji je i sam u više navrata najavljivao „najveći mirovni plan u povijesti“, sada ima stvaran uspjeh koji ga razlikuje od mnogih svjetskih lidera: posredovao je u sporazumu koji bi mogao okončati jedan od najkrvavijih sukoba 21. stoljeća.
Od kontroverzi do “predsjednika mira”
Od početka svog drugog mandata, Trump je pokušavao vratiti SAD u središte međunarodne diplomacije, posebno na Bliskom istoku. Njegov “Plan od 20 točaka za mir u Gazi”, razvijen uz pomoć Egipta, Katara i Turske, kulminirao je dogovorom između Izraela i Hamasa.
Prema tom planu, izraelske snage povlače se iz Gaze u roku od 24 sata, Hamas oslobađa taoce, a međunarodni tim nadzire provedbu primirja. U roku od tri mjeseca, plan predviđa i početak obnove Gaze pod nadzorom UN-a i arapskih zemalja.
Trumpov pristup — kombinacija pritiska, sankcija i osobne diplomacije — pokazao je rezultate ondje gdje su brojni njegovi prethodnici propali.
Nobelov mir: politički i simbolični izazov
Nobelova nagrada za mir tradicionalno se dodjeljuje onima koji “najviše doprinose miru među narodima”.
Trump bi, prema toj definiciji, mogao biti ozbiljan kandidat ako se dogovor između Izraela i Hamasa pokaže trajnim.
No, postoji i politički problem:
Trump je polarizirajuća figura, s burnim odnosom prema saveznicima, klimatskim inicijativama i međunarodnim institucijama. Njegov prethodni mandat obilježili su trgovinski ratovi, povlačenje iz sporazuma i retorika koja je često izazivala podjele.
U Norveškom Nobelovom odboru već se vodi rasprava: treba li nagrađivati rezultate ili karakter?
Ako se vodi isključivo rezultatima, Trump ima argumente koje je teško zanemariti.
Povijesni presedani
Trump ne bi bio prvi kontroverzni lider koji bi dobio Nobelovu nagradu za mir.
Henry Kissinger (1973.) primio ju je nakon mirovnog sporazuma u Vijetnamu, iako rat formalno nije završio.
Yasser Arafat, Yitzhak Rabin i Shimon Peres nagrađeni su 1994. za sporazum iz Osla, koji se kasnije urušio.
Barack Obama dobio je nagradu 2009. – prije nego što je postigao konkretne rezultate, što je izazvalo kontroverze.
Ako je Obama mogao dobiti nagradu “zbog nade”, moglo bi se tvrditi da Trump zaslužuje priznanje “zbog rezultata”.
Reakcije u svijetu
U Washingtonu i Tel Avivu mnogi Trumpa već nazivaju “predsjednikom mira”.
Predsjednik izraelskog Knesseta Amir Ohana službeno ga je pozvao da održi govor u izraelskom parlamentu – što je događaj bez presedana za jednog američkog predsjednika.
U arapskom svijetu reakcije su podijeljene. Dok Egipat i Katar ističu američku diplomaciju kao ključnu za postizanje dogovora, dio palestinskih frakcija upozorava da “mir ne može biti održiv bez pravednog rješenja palestinskog pitanja”.
U Europi su reakcije uglavnom oprezne. Austrijski kancelar Karl Nehammer izjavio je da “mir, bez obzira na posrednika, uvijek zaslužuje priznanje”. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da će “vrijeme pokazati je li Trumpov dogovor održiv”.
Nobel kao test globalne percepcije
Ako Nobelov odbor želi pokazati da nagrada ide onima koji postižu mjerljive rezultate, Trump bi mogao biti jedan od vodećih kandidata za Nobelovu nagradu za mir 2026. godine.
Ipak, protivnici upozoravaju da bi takva odluka mogla dodatno polarizirati svjetsku javnost i pretvoriti nagradu u politički instrument.
Profesor međunarodnih odnosa s Bečkog sveučilišta, Dr. Markus Huber, objašnjava:
“Trumpova diplomacija je pragmatična, ponekad brutalna, ali učinkovita. Ako se mir u Gazi održi, odbor će teško ignorirati njegovu ulogu.”
Mir kao dokaz, ne simbol
Donald Trump možda je kontroverzan, ali mirovni dogovor između Izraela i Hamasa pokazuje da se u svjetskoj politici uspjeh često mjeri rezultatima, a ne stilom.
Ako se rat doista završi, ako Gaza započne obnovu, a taoci se vrate kućama, Trump bi mogao ući u povijest ne samo kao bivši predsjednik SAD-a, nego i kao dobitnik Nobelove nagrade za mir.
Zoran / TV Wien
