U Austriji je zabilježen zabrinjavajući porast maloljetničkog kriminala, osobito u dobnim skupinama između deset i 14 godina. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj kaznenih prijava u toj skupini gotovo se utrostručio u deset godina, a u pojedinim nacionalnostima porast je dosegao šokantnih 3900 posto.
Prve brojke procurile su u subotu, a Ministarstvo unutarnjih poslova sada je otkrilo cijelu istinu. Dok je 2015. godine zabilježeno 5160 prijava, do 2024. taj broj porastao je na više od 12 tisuća. Riječ je o nalazu novoosnovane “Radne skupine za borbu protiv kriminala mladih”, pod vodstvom Dietera Csefana.
Posebno upada u oči drastičan porast među maloljetnicima sirijskog podrijetla: dok je 2015. bilo tek 25 prijava, 2024. ih je gotovo 1000 — povećanje od 3900 posto.
„Dosljedna akcija protiv maloljetničke delinkvencije zahtijeva sveobuhvatan paket mjera. Obustava spajanja obitelji i osnivanje radne skupine među onima su koje smo već proveli. Daljnje mjere, poput zabrane nošenja noža ili smještaja sličnog zatvoru za maloljetne prijestupnike, dio su vladinog programa“, poručio je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.
🔍 Što stoji iza porasta nasilja?
Stručnjaci upozoravaju da brojke ne odražavaju samo kriminal, već i duboko ukorijenjene društvene probleme. Mnogi od mladih dolaze iz obitelji koje su prošle kroz rat, siromaštvo ili dugotrajnu nesigurnost. Nedostatak integracije, obrazovnih prilika i pozitivnih uzora često dovodi do frustracije i sukoba s okolinom.
Sociolozi naglašavaju i ulogu digitalnih mreža, koje mladima nude instant-idole, ali i normaliziraju nasilno ponašanje. Sve više tinejdžera u kriminal ulazi iz potrebe za pripadanjem, statusom ili jednostavno – dosadom.
⚖️ Mjere koje stižu
Austrijske vlasti planiraju čitav niz novih koraka:
zabranu nošenja noža,
redovite policijske obuke s roditeljima,
obavezne rasprave o slučajevima između škola, policije i socijalnih službi,
te mogućnost zatvorenih smještaja za maloljetnike koji više puta prekrše zakon.
Ministarstvo pravosuđa radi na zakonskim osnovama koje bi omogućile takav oblik kontrole, uz jasno definiranu dnevnu rutinu i disciplinska pravila.
No, mnogi upozoravaju da represivne mjere nisu dovoljne bez istinskog rješavanja uzroka — obrazovanja, integracije i socijalne potpore. Jer ako se ne adresiraju temelji, brojke bi uskoro mogle biti još dramatičnije.
Zoran / TV Wien
