Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će se u petak sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Središnja tema susreta bit će isporuka američkih krstarećih raketa Tomahawk, oružja koje Rusija smatra jednim od najvećih strateških prijetnji.
Zelenski je u ponedjeljak u Kijevu izjavio kako je s američkim predsjednikom već podijelio svoju „viziju“ o tome koliko i kakvih projektila Ukrajini treba za učinkovitu obranu i potencijalno odvraćanje ruskih napada. „U petak ćemo razgovarati o pojedinostima i konačnoj odluci“, rekao je Zelenski novinarima.
Prema izvorima iz Washingtona, razgovori će se fokusirati na proširenje američke vojne pomoći Ukrajini, jačanje protuzračne obrane te mogućnost pokretanja mirovnog procesa uz posredovanje SAD-a i europskih partnera.
Visoka ukrajinska delegacija, predvođena premijerkom Julijom Sviridenko, već je otputovala u Washington kako bi pripremila teren za pregovore. Na dnevnom redu su i razgovori s Pentagonom i State Departmentom o logistici, nadzoru i operativnoj integraciji sustava Tomahawk u ukrajinsku vojsku.
Što znači moguće odobrenje Tomahawka?
Krstareće rakete Tomahawk, koje se ispaljuju s kopnenih ili pomorskih platformi, imaju domet do 2.500 kilometara i mogu precizno pogoditi ciljeve duboko u neprijateljskom teritoriju. Uvođenje takvog oružja značilo bi veliki strateški pomak za Ukrajinu jer bi omogućilo gađanje ruske vojne infrastrukture daleko iza fronte – pa čak i unutar same Rusije.
Zelenski je, međutim, naglasio da bi se projektili koristili isključivo protiv vojnih ciljeva, dok bi njihova uporaba protiv civilnih meta bila „apsolutno neprihvatljiva“.
Reakcija Moskve: upozorenje na eskalaciju
Kremlj je odmah reagirao. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da bi isporuka Tomahawka Ukrajini predstavljala „ozbiljnu eskalaciju sukoba i direktno uplitanje SAD-a u rat“. Ruski dužnosnici upozorili su da bi Moskva na takav potez odgovorila „asimetrično“, uključujući raspoređivanje dodatnih raketnih sustava u Kalinjingradu i na Krimu.
U ruskim medijima već su se pojavile tvrdnje da Washington time „testira crvene linije Moskve“, dok su europske prijestolnice, posebno Berlin i Pariz, izrazile zabrinutost da bi novi američki potez mogao ugroziti mirovne napore u regiji.
Trumpov pristup Ukrajini
Za razliku od administracije Joea Bidena, koja je Ukrajini pružala kontinuiranu vojnu i financijsku podršku, Trump je najavio „novu strategiju za mir“ koja kombinira vojni pritisak i diplomatske kanale. Američki predsjednik ranije je poručio da „želi kraj rata, ali iz pozicije snage“ te da „Ukrajina mora biti u stanju sama se obraniti prije nego što sjedne za stol“.
Analitičari u Washingtonu smatraju da će odluka o Tomahawkima biti test Trumpove vanjskopolitičke doktrine i njegovih odnosa s NATO saveznicima.
Geopolitički kontekst i međunarodne reakcije
U Bruxellesu je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell izjavio da će Unija „pažljivo pratiti“ ishod sastanka u Bijeloj kući. Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska već su izrazili spremnost za koordinaciju obrambene pomoći Ukrajini, dok Mađarska i Slovačka i dalje zauzimaju neutralan stav.
U Kijevu su očekivanja visoka: mnogi vide sastanak Zelenskog i Trumpa kao ključni trenutak koji bi mogao preokrenuti tijek rata. No, istodobno raste i zabrinutost da bi ruski odgovor mogao dodatno destabilizirati regiju.
Zoran / TV Wien
