Pronaći vrijeme za čitanje u današnjem ubrzanom svijetu mnogima je pravi izazov, no za Dana Pelzera knjige su bile više od hobija – bile su smisao života. U šest desetljeća pročitao je 3.599 knjiga, vodeći detaljnu evidenciju o svakoj. No, među tisućama naslova jedan je posebno izdvojio – i to kao “najgori”. Riječ je o “Uliksu” Jamesa Joycea, za koji je rekao da je njegovo čitanje bilo “čista tortura”.
Priču o Pelzeru otkrio je korisnik profila @drawntobooks, koji je na društvenim mrežama objavio kako je ovaj strastveni čitatelj tijekom 60 godina vodio uredan “arhiv čitanja”. Sve je počelo 1962. godine, dok je služio u mirovnom korpusu u Nepalu, gdje je čitao iz male knjižnice od svega 150 knjiga. Po povratku kući, jednostavno je nastavio – knjigu po knjigu, desetljećima.
Čitao je sve – od klasika i memoara do popularnih krimića Johna Grishama. Svaki naslov pomno je zabilježio u svojevrsni dnevnik čitanja, koji su komentatori opisali kao “Goodreads prije Goodreadsa”. Jedan je duhovito napisao: “On je zapravo napisao cijelu knjigu o knjigama koje je pročitao.”
Pelzer je čitao u prosjeku više od 80 knjiga godišnje, gotovo sve posuđene iz lokalne knjižnice. Na kraju života ostavio je popis od 109 stranica – svjedočanstvo nevjerojatne čitateljske discipline.
No, unatoč ljubavi prema knjigama, jedan klasik ga nije osvojio. Joyceov “Uliks”, objavljen 1920. godine, poznat po eksperimentalnom stilu i simbolici, opisao je kao “najgori” i “čistu torturu”. Iako se danas smatra jednim od najvažnijih modernističkih romana, “Uliks” je u svoje vrijeme bio zabranjen u više zemalja, uključujući Veliku Britaniju, sve do 1936. godine.
Dugogodišnji korisnik Columbus Metropolitan Library i strastveni čitatelj Dan Pelzer, koji je preminuo u srpnju 2025., vodio je popis svih knjiga koje je pročitao počevši od 1962. godine. Na rukom pisanom popisu nalazi se 3599 naslova. Djelatnici Columbus Metropolitan Library prepisali su Danov popis pročitanih knjiga s web stranice www.what-dan-read.com, koju je njegova obitelj izradila njemu u čast.
Pelzerovo priznanje otvorilo je raspravu o čitateljskom ukusu i književnim kanonima – koliko klasici zaista moraju biti “užitak” i gdje završava granica između umjetnosti i napora.
Nažalost, u Hrvatskoj su brojke daleko skromnije. Prema najnovijim istraživanjima, samo 42 posto Hrvata pročita barem jednu knjigu godišnje, što je znatno ispod prosjeka Europske unije (53 posto). Još poraznije, tek 22 posto pročita do pet knjiga godišnje, dok gotovo trećina nikad ne posegne ni za jednom.
Pelzerov primjer pokazuje da čitanje nije natjecanje, nego strast i navika koja traje cijeli život – i možda najbolji dokaz da knjige mogu biti vjerni suputnici kroz desetljeća.
Zoran / TV Wien
