Eurostat je objavio najnovije podatke koji pokazuju da većina članica Europske unije i dalje troši više nego što ima, unatoč ponovnom aktiviranju proračunskih pravila nakon pandemije koronavirusa.
Iako su tijekom pandemije i ruske invazije na Ukrajinu ta pravila bila privremeno obustavljena, novi podaci jasno pokazuju da je fiskalna disciplina u mnogim državama – potpuno izostala.
Prema izvješću Eurostata, čak dvanaest država EU-a imalo je prošle godine proračunski deficit veći od dopuštenih 3% BDP-a. Najveći gubitnik među njima je Rumunjska, s deficitom od čak 9,3 posto. Njemačka, koja se često predstavlja kao simbol fiskalne odgovornosti, zabilježila je deficit od 2,7 posto, dok su među rijetkim državama koje su zadržale proračun u granicama bile Luksemburg, Irska i Danska.
Zanimljivo, u kategoriji “pozitivnih iznenađenja” našle su se i zemlje poput Grčke, Cipra i Portugala, koje su još prije nekoliko godina bile sinonim za dužničku krizu.
Granica koju mnogi prelaze
Europska pravila o zaduživanju – poznata kao Pakt o stabilnosti i rastu – propisuju da državni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a, a proračunski deficit mora ostati ispod 3 posto. No prema službenim brojkama, dvanaest članica EU-a i dalje znatno premašuje te granice.
Najzaduženije zemlje su Grčka (154,2%), Italija (134,9%) i Francuska (113,2%). Njemačka, unatoč svojoj reputaciji stabilnosti, također je iznad dopuštene razine s 62,2% duga u odnosu na BDP. Bruxelles trenutačno vodi postupke zbog prekomjernog duga protiv nekoliko članica, među kojima su Francuska i Italija, a poznati “instrument upozorenja” – tzv. plavo pismo – već je poslan nekima od njih.
Nova fleksibilnost, stara pravila
Pakt o stabilnosti i rastu, koji je na snazi još od 1997. godine, bio je višestruko kršen, a tijekom pandemije gotovo potpuno suspendiran. Prošle je godine reformiran kako bi se državama omogućila veća fleksibilnost, ali temeljna pravila i dalje ostaju ista.
Unatoč reformama, trend prekomjerne potrošnje i rastućeg javnog duga pokazuje da Europa ulazi u razdoblje u kojem će morati birati između socijalne politike i fiskalne stabilnosti.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju nove krize Europska unija mogla imati znatno manji manevarski prostor nego prije deset godina.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
