Knesset otvorio vrata najspornijem potezu desetljeća
Izraelski parlament (Knesset) dao je preliminarno odobrenje nacrtu zakona kojim bi se izraelsko zakonodavstvo počelo primjenjivati na okupiranu Zapadnu obalu, potezu koji međunarodni pravnici ocjenjuju kao de facto aneksiju palestinskog teritorija.
Zakon je usvojen s 25 glasova za i 24 protiv, u parlamentu od 120 zastupnika, a riječ je o prvom od četiri čitanja potrebnih da bi prijedlog postao zakon.
Ovo glasanje vremenski se poklopilo s posjetom američkog potpredsjednika JD Vancea Izraelu, mjesec dana nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da “neće dopustiti da Izrael anektira Zapadnu obalu”.
Podjele u izraelskoj vladi
Premijer Benjamin Netanyahu i njegova stranka Likud nisu podržali nacrt zakona, koji je potekao izvan vladajuće koalicije.
No, za prijedlog su glasale dvije ekstremno desne frakcije iz Netanyahuove vlade – „Židovska snaga“ ministra Itamara Ben-Gvira i „Vjerski cionizam“ ministra financija Bezalela Smotricha – što pokazuje duboke ideološke podjele unutar izraelske vlasti.
Istovremeno, opozicijski prijedlog kojim se traži formalna aneksija izraelskog naselja Maale Adumim usvojen je s 31 glasom za i 9 protiv, dodatno zaoštravajući političku situaciju.
Reakcije i međunarodni pritisci
Palestinska islamistička skupina Hamas odmah je reagirala, poručivši da ovo glasanje „pokazuje ružno lice kolonijalne okupacije“.
Ujedinjeni Arapski Emirati – koji su s Izraelom uspostavili odnose 2020. kroz Abrahamove sporazume – upozorili su da bi aneksija Zapadne obale predstavljala „crvenu liniju“ za odnose s Izraelom.
Ujedinjeni narodi i većina međunarodne zajednice već desetljećima smatraju da su izraelska okupacija i naseljavanje palestinskih teritorija nezakoniti prema međunarodnom pravu.
Međunarodni sud pravde (ICJ) je 2024. godine potvrdio da su izraelska okupacija i izgradnja naselja na Zapadnoj obali protivne Povelji UN-a i Ženevskim konvencijama.
Politička kalkulacija i američki faktor
Nakon što je dio zapadnih zemalja u rujnu priznao palestinsku državu, izraelska vlada je razmatrala aneksiju kao politički odgovor, ali je taj plan usporen nakon Trumpovog prigovora.
Unatoč tome, desne i ultranacionalističke skupine u Knessetu nastavljaju pritiskati vladu da legalizira naselja i proširi izraelski pravni sustav na okupirane teritorije.
Povijesna pozadina: 1967. i status sporne zemlje
Izrael tvrdi da Zapadna obala nije „okupirani“, već „sporni teritorij“ osvojen u Šestodnevnom ratu 1967. godine, dok Palestinci taj prostor vide kao temelj buduće neovisne države.
Već desetljećima, međunarodni pokušaji za rješenje s dvije države (Izrael i Palestina) stoje u zastoju, a svako novo glasanje u Knessetu dodatno produbljuje jaz između Tel Aviva, Ramallaha i međunarodne zajednice.
Geopolitičke posljedice
Današnje glasanje moglo bi imati dalekosežne posljedice po regionalnu stabilnost.
U trenutku kad se Bliski istok nalazi između izraelsko-palestinskih napetosti, iranskih prijetnji i nestabilnosti u Gazi, potez izraelskog parlamenta mogao bi ponovno zapaliti diplomatske sukobe između Izraela i zapadnih saveznika koji podržavaju rješenje s dvije države.
Autor: Zoran / TV Wien
