Kad se Hrvati i Srbi nađu za istim stolom, rasprava o politici, jeziku ili glazbi često se brzo zahukta. No, dok se nad stolom vode prepirke o razlikama, pod kožom se krije nevjerojatna sličnost. Najnovije međunarodno istraživanje pokazuje da su Hrvati i Srbi genetski gotovo identični.
Multidisciplinarni tim od čak 70 znanstvenika iz Španjolske, Kanade i SAD-a – uključujući i 30 hrvatskih stručnjaka – analizirao je genetske uzorke 146 drevnih pojedinaca s područja današnje Hrvatske i Srbije. Cilj je bio rekonstruirati genetsku povijest Balkana od rimskog doba do ranog srednjeg vijeka.
Studija, objavljena u siječnju u prestižnom časopisu Cell, nosi naslov „Genetska povijest Balkana od rimske granice do seobe Slavena”.
Slavenski geni: zajednički korijen naroda
Prekretnica u genetskoj slici regije dogodila se nakon što je Rimsko Carstvo u 6. stoljeću izgubilo kontrolu nad Balkanom. Tada dolazi do masovnog doseljavanja populacija genetski sličnih današnjim slavenskim narodima istočne Europe.
Znanstvenici su otkrili da taj slavenski sloj čini između 30 i 60 posto genetskog podrijetla modernih balkanskih naroda – uključujući Hrvate i Srbe. To predstavlja jednu od najvećih demografskih promjena u povijesti Europe.
Dr. Mario Novak iz Instituta za antropologiju istaknuo je da se većina genetskog nasljeđa Hrvata i Srba može povezati upravo s ranosrednjovjekovnim seobama slavenskih zajednica:
“Slavenska genetika čini 50 do 60 posto našeg nasljeđa. Što se ide južnije, taj postotak opada, ali jezgra slavenskog genetskog identiteta ostaje neupitna.”
Rimsko Carstvo kao drevni genetski „mikser”
Istraživanje je potvrdilo i prisutnost pojedinaca afričkog podrijetla u tadašnjem Rimskom Carstvu. U Viminaciju (današnji Kostolac) pronađen je muškarac iz 2. stoljeća koji potječe iz područja današnjeg Sudana, dok su u Zadru identificirani ostaci osobe s korijenima u sjevernoj Africi.
“To govori o mobilnosti ljudi i važnosti rimskih gradova poput Zadra kao trgovačkih središta koja su privlačila stanovnike iz cijelog Carstva”, pojasnio je Novak.
Takvi nalazi pokazuju koliko je Balkan još od antičkih vremena bio prostor susreta, migracija i miješanja kultura.
Geni brišu granice
Znanstvenici zaključuju da se, unatoč povijesnim sukobima i razlikama u jeziku ili vjeri, genetska osnova Hrvata i Srba gotovo ne razlikuje.
Drugim riječima – granice se mogu povući na karti, ali ne i u našoj DNK.
Novo, šire istraživanje koje uskoro priprema Harvard trebalo bi dodatno potvrditi ove nalaze i donijeti još detaljniju genetsku kartu jugoistočne Europe.
Zoran / TV Wien
