Tragedija koja je potresla Sloveniju ponovno je otvorila pitanje političke i moralne odgovornosti u regiji. U noći s petka na subotu, 25. listopada 2025., u Novom Mestu brutalno je ubijen 48-godišnji ugostitelj Aleš Šutar, poznat i kao Aco, koji je poginuo pokušavajući zaštititi vlastitog sina od skupine nasilnika ispred noćnog kluba LokalPatriot.
Napadač, 21-godišnji Sabrijan Jurkovič iz naselja Mihovice kod Šentjerneja, pripadnik romske zajednice, udario je Šutara u glavu, uzrokujući mu teške ozljede i prijelom vratnog kralješka. Preminuo je nekoliko sati kasnije u bolnici. Jurkovič je već bio poznat policiji zbog nasilja i seksualnog zlostavljanja maloljetne osobe. Iako nije priznao krivnju, sud u Novom Mestu odredio mu je istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela.
Optužen je za nanošenje osobito teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom, a ne za ubojstvo – no kazna, prema slovenskom zakonu, može biti jednaka: od 5 do 15 godina zatvora.
Politički potres u Ljubljani: Golob najavio reforme, ministri podnijeli ostavke
Tragedija je izazvala val ogorčenja diljem Slovenije. Premijer Robert Golob reagirao je oštro i najavio radikalne reforme u području sigurnosti i integracije romske zajednice.
“On je, nažalost, proizvod sustava koji ga je odgojio u nekoga tko je iz čiste bahatosti ubio sugrađanina. Za promjenu takvog mentaliteta trebat će cijela generacija,” rekao je Golob.
Uslijed političkog pritiska i preispitivanja odgovornosti institucija, ministrica pravosuđa Andreja Katič i ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar podnijeli su ostavke, koje je Golob odmah prihvatio.
Njihov čin mnogi su u Sloveniji protumačili kao primjer političke i moralne zrelosti — potez koji u Hrvatskoj, čini se, postaje gotovo nezamisliv.
Hrvatska paralela: Slučaj Banožić i tišina sustava
Dok slovenski ministri odlaze zbog moralne odgovornosti, Hrvatska i dalje stagnira u suočavanju s vlastitim primjerima političkog nemorala.
Najsvježiji primjer je slučaj bivšeg ministra obrane Marija Banožića, koji je 11. studenog 2023. izazvao prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom kod Vinkovaca, u kojoj je poginuo 40-godišnji Goran Šarić.
Iako je odmah razriješen dužnosti, Banožić nikada nije bio uhićen, niti je proveo ijedan dan u istražnom zatvoru. Umjesto toga, svega nekoliko mjeseci nakon nesreće, otvorio je vlastitu tvrtku “JAV d.o.o.” u Vinkovcima i preselio u novu kuću izgrađenu uz pomoć državnog APN kredita s više od 25 tisuća eura subvencije.
Proces protiv njega krenuo je tek godinu i pol nakon tragedije, a i to nakon višemjesečnih odgoda. Vještaci su potvrdili da je Banožić u trenutku nesreće vozio 100 km/h, dok je poginuli vozač kombija imao 2,06 promila alkohola u krvi — ali, kako je naveo prometni vještak Andrija Repušić, “uzrok nesreće je jedan, a faktora može biti više”.
Unatoč svemu, bivši ministar i dalje se brani sa slobode, uz čestu percepciju da je politički sustav prema svojim dužnosnicima – zaštitnički, a ne pravedan.
Dva svijeta – jedan moralni test
U Sloveniji, politička odgovornost još uvijek znači nešto. Ministri odlaze sami, bez ultimatuma. Premijer Golob javno priznaje propuste sustava i traži promjene.
U Hrvatskoj, s druge strane, politički refleks odgovornosti gotovo da ne postoji. Ostavke se ne daju zbog časti, već tek kad postanu politički teret.
Primjer slovenskog slučaja pokazuje kako javna služba u europskom demokratskom okruženju nije privilegij, već obveza i moralna dužnost.
U Hrvatskoj, pak, Banožićev slučaj ostaje simbol tromosti pravosuđa, političkog pragmatizma i moralne šutnje.
Dok slovenska javnost i političari reagiraju odlučno, Hrvatska ostaje u zoni komfora — između formalnog poštovanja zakona i praktičnog ignoriranja odgovornosti.
Tragedije, bilo da se dogode u Sloveniji ili Slavoniji, uvijek otvaraju isto pitanje: tko će napokon preuzeti moralnu odgovornost?
Zoran / TV Wien
