Broj učenika u bečkim obveznim školama kojima je potrebna dodatna pomoć u učenju njemačkog jezika smanjen je za 3,3 posto u 2023. godini, objavio je Ured gradske vijećnice za obrazovanje Bettine Emmerling (NEOS). Riječ je o prvom padu nakon nekoliko godina kontinuiranog rasta broja djece s posebnim obrazovnim potrebama.
Zaključno s 1. listopada, u Beču je registrirano 18.284 učenika s nedovoljnim znanjem njemačkog jezika – što je 614 manje nego prethodne godine. Pad je posebno izražen u srednjim školama (−18,7%) i politehničkim školama (−31,5%), dok je broj učenika u osnovnim školama, oko 15.650, ostao gotovo nepromijenjen.
Beč ulaže u ranu jezičnu podršku
Vijećnica za obrazovanje Bettina Emmerling naglasila je da je trend pada rezultat sustavne jezične potpore od najranije dobi.
„Prvi put nakon godina broj se smanjuje, iako Beč raste. To pokazuje da rana jezična podrška funkcionira i da integracija uspijeva korak po korak. Na tom ćemo putu ustrajati kako bi svako dijete u Beču imalo najbolje jezične i obrazovne šanse“, poručila je Emmerling.
Broj učenika u bečkim javnim školama u međuvremenu je porastao za više od 1300 i sada iznosi gotovo 114.000. Unatoč rastu populacije, udio djece s jezičnim poteškoćama pada, što gradske vlasti tumače kao dokaz da su programi podrške učinkoviti.
Mjere koje pokazuju rezultate
Beč već godinama dosljedno ulaže u ciljanu jezičnu podršku – od vrtića do osnovne škole. Poseban naglasak stavljen je na besplatne tečajeve njemačkog jezika za prvašiće i dodatnu podršku u vrtićima.
Prema riječima Emmerling, svi ponuđeni tečajevi ove su godine bili popunjeni, a program je dodatno proširen. „Vjerujemo da će učinak biti još veći u narednim godinama jer sada vidimo prve rezultate dugoročnih ulaganja“, dodala je.
Oporba: ‘Rezultati su dobri, ali nedovoljni’
Iako pozdravljaju pad broja djece s jezičnim poteškoćama, oporbene stranke smatraju da mjere nisu dovoljne.
Zeleni upozoravaju da je gradska vlada obećala 500 djelatnika za jezičnu podršku, dok ih je trenutno zaposleno samo oko 300.
„Smanjenje je pozitivan znak, ali djeca i dalje u mnogim vrtićima nemaju potrebnu podršku“, poručili su zastupnici Julia Malle i Felix Stadler.
Austrijska narodna stranka (ÖVP) istaknula je da je visoki broj učenika s posebnim jezičnim potrebama posljedica godina lošeg planiranja i prevelikog priljeva migranata, ali da se sada vidi „učinak zaustavljanja spajanja obitelji“ na saveznoj razini.
Na te kritike, vijećnica Emmerling odgovara da se Beč „ne smije zadovoljavati brojkama, nego dugoročnim rješenjima“.
Integracija kroz znanje jezika
U bečkim školama jezična podrška traje najviše dvije godine – status učenika s posebnim potrebama ukida se čim dijete pokaže dovoljno znanja njemačkog jezika. Takav pristup omogućuje bržu integraciju i smanjenje razlika u školskim uspjesima.
Beč se, kao najveći multikulturalni grad u Austriji, suočava s posebnim izazovima, ali i pokazuje da dosljedna ulaganja u obrazovanje i jezik mogu mijenjati trendove.
Kako ističe Bettina Emmerling, cilj je jasan: „Svako dijete koje odrasta u Beču mora imati priliku uspjeti – bez obzira kojim jezikom govori kod kuće.“
Zoran / TV Wien
