Ponekad nije potrebna tehnologija da bi zrak u domu bio svjež.
Dovoljno je nekoliko zelenih saveznika koji tiho rade svoj posao.
NASA ih je proučila još prije više od trideset godina – i popis koji su tada objavili i danas vrijedi.
Studija iz 1989. godine nastala je u sklopu istraživanja zatvorenih prostora poput svemirskih postaja. Cilj je bio pronaći način da se zrak prirodno pročišćava od kemikalija koje ispuštaju plastika, boje i namještaj. Rezultati su iznenadili i same znanstvenike: nekoliko uobičajenih sobnih biljaka uklanjalo je toksine učinkovitije nego što su očekivali.
Iako se naši stanovi ne mogu usporediti s hermetički zatvorenim laboratorijima, načelo ostaje isto – svježi zrak, manje stresa i bolji osjećaj u prostoru u kojem boravimo.
Sanseverija – svekrvin jezik
Jedna od najotpornijih biljaka za kućne uvjete.
Ne traži puno svjetla, a može tjednima izdržati bez zalijevanja. NASA ju je izdvojila jer uklanja benzen i formaldehid – spojeve koje često ispuštaju boje i plastika.
Spatifilum – mirni ljiljan
Tamnozeleni listovi i bijeli cvjetovi unose mekoću u prostor, a istovremeno pročišćavaju zrak od amonijaka i trikloretilena.
Najbolje uspijeva u polusjeni i vlažnijim prostorijama.
Bambusova palma
Tropski ugođaj i prirodni ovlaživač zraka u jednom.
Odlično filtrira benzen i formaldehid, što je čini dobrim izborom za dnevne boravke ili urede s puno elektronike.
Engleski bršljan
Klasičan, ali učinkovit.
Može rasti uz zid ili visjeti iz košare, a poznat je po tome što smanjuje plijesan i čisti zrak od benzena i toluena.
Dracaena s crvenim rubom
Vitka i upečatljiva biljka koja voli svjetlo, ali ne izravno sunce.
NASA ju je uvrstila među one koje pomažu u uklanjanju toksina iz ljepila i lakova.
Krizantema
Osim što u dom unosi boju i toplinu, krizantema učinkovito filtrira amonijak i benzen.
Iako traje kratko u zatvorenom prostoru, vrijedi je imati u sezoni cvatnje – osobito u hladnijim mjesecima.
Ficus benjamina – plačući fikus
Elegantan i razgranat, zahtijeva malo više pažnje, ali uzvraća ljepotom i sposobnošću da apsorbira formaldehid iz tepiha i tapeciranog namještaja.
Kako ih rasporediti
Stručnjaci preporučuju barem dvije veće biljke na desetak kvadrata prostora.
Što više listova – to bolji učinak.
Biljke postavite ondje gdje najviše boravite, uz prirodno svjetlo i redovito provjetravanje.
Neće zamijeniti ventilaciju ni pročišćivače zraka, ali će vaš dom učiniti ugodnijim, toplijim i življim.
I nakon svih godina, NASA-in popis podsjeća nas da male stvari – poput biljke u kutu sobe – mogu učiniti zrak i dan lakšima.
Zoran / TV Wien
