Zbog rasta kratkoročnog najma i pritiska na stanovanje, vlada priprema stroža pravila za turističke apartmane. Beč već ima restrikcije po zonama, Salzburg najavljuje dodatna ograničenja — cilj je zaštititi stambeni fond i smiriti cijene najma.
stanovanje · regulacija · turizam
Rastuće cijene najma, sve manji broj dostupnih stanova za dugorošan najam i pritužbe susjeda na “hotelizaciju” stambenih zgrada — to je svakodnevica mnogih četvrti u Beču i Salzburgu. Dok je turizam važan kotačić austrijske ekonomije, lokalne vlasti godinama upozoravaju na nuspojave kratkoročnih najma: apartmani se “izvlače” sa stambenog tržišta, cijene stanova rastu, a čitave zgrade gube stambenu funkciju.
Što se zapravo mijenja?
Novi okvir cilja tri točke: (1) jasno razgraničiti turistički najam od stambenog, (2) uvesti strože dozvole i kvote u osjetljivim zonama te (3) osigurati razmjenu podataka između platformi i gradskih ureda. U praksi to znači ograničavanje broja dana kada se stan može kratkoročno iznajmljivati, obaveznu registraciju i vidljiv “registarski broj” u oglasu te veće kazne za prikrivene apartmane.
Beč: zone, kvote i kontrola
Beč već nekoliko godina razlikuje stambene zone u kojima je kratkoročni najam ograničen ili posebno reguliran. U središnjim četvrtima — gdje je pritisak najveći — gradska pravila traže dozvolu zajednice suvlasnika zgrade i poštivanje maksimalnog broja noćenja godišnje. Nova faza ide korak dalje: platforme će morati tehnički blokirati objave bez važećeg registracijskog broja, a gradske službe dobit će jasniji pravni temelj za inspekcije i brže kažnjavanje.
U fokusu su i “ghost apartmani” — stanovi koji cijelu godinu stoje prazni, a iznajmljuju se isključivo turistima. Takvi slučajevi ulaze pod stroži režim: bez dokaza o stvarnom boravku ili dugoročnom najmoprimcu, vlasnici riskiraju visoke kazne i zabranu oglašavanja.
Salzburg: zaštita stare jezgre
Salzburg, jedan od najposjećenijih gradova u zemlji, predlaže ograničenje turističkih apartmana u povijesnoj jezgri i susjednim četvrtima uz dodatni režim dozvola. Naglasak je na očuvanju stambene funkcije u starim zgradama i smanjenju pritiska na lokalnu zajednicu. U nacrtu pravila predviđaju se i “mirne zone” s pojačanim noćnim nadzorom te obaveza 24/7 kontakta domaćina za pritužbe susjeda.
Zašto sada?
Pandemija je privremeno “ohladila” tržište, no povratak putovanja ponovno je pogurao cijene i potražnju. U nekim dijelovima Beča udio kratkoročnih najma premašuje nekoliko posto ukupnog stambenog fonda — dovoljno da se stvori “lančani efekt” na cijene, osobito u zgradama s manjim brojem stanova. Salzburg je posebno ranjiv zbog visoke sezonalnosti: tijekom glavnih mjeseci godine cijele ulice postaju turistički koridor, dok se dugorošni najmovi povlače s tržišta.
Što kažu stanari, a što domaćini?
Udruge stanara podržavaju smjer, uz napomenu da je presudna provedba: “Bez efikasne razmjene podataka s platformama i inspekcija na terenu, pravila su mrtvo slovo na papiru.” S druge strane, domaćini koji kratkoročno iznajmljuju ističu da mali, povremeni najam nije problem i pomaže kućnom budžetu u vrijeme visokih rata kredita. Strah od “kolektivnog kažnjavanja” realan je: zato se i najavljuje diferencirani pristup — strogo u vrućim zonama, blaže u rubnim četvrtima.
Uloga platformi: od partnera do posrednika s obvezama
Platforme (Airbnb i druge) morat će prikazivati registarski broj svake jedinice, odbijati objave bez broja i redovito dostavljati gradovima skupne podatke: broj oglašenih jedinica, broj noćenja, lokacije po distriktima. Razmatra se i automatizirano praćenje limita dana: kada se godišnji maksimum ispuni, oglas se pauzira do sljedeće godine.
Ekonomija turizma vs. pravo na stanovanje
Novi paket mjera pokušava zadržati turističku potražnju — važnu za lokalno gospodarstvo — i istovremeno zaštititi stanovanje kao javni interes. Hoteli i pansioni zagovaraju “fer uvjete”: za njih vrijede strogi propisi, dok su apartmani desetljeće plovili u sivoj zoni. Sada se “igra” poravnava: profesionalni najam ide po hotelskim pravilima; povremeni ostaje moguć, ali pod jasnim uvjetima.
Provedba i kazne
Gradovi dobivaju ovlasti za brže postupke i kazne u rasponu od nekoliko stotina do desetaka tisuća eura za ponavljače. Uspostavlja se kontakt-točka za susjede (24/7) i digitalni formular za prijave buke i nepravilnosti. Za investicijske jedinice bez dozvole — moguća je i zabrana korištenja do usklađivanja s propisima.
Austrija traži ravnotežu između živog turizma i prava stanovnika na dostupno stanovanje. Beč i Salzburg dobit će jasnija pravila, a platforme konkretne obveze. Ako provedba bude dosljedna, gradske četvrti mogle bi povratiti stambeni karakter — uz turizam koji ostaje, ali u civiliziranijem obliku.
Zoran / TV Wien
