Hrvatska povećava minimalac: Sindikati zadovoljni, mali poduzetnici u panici

Vlada RH od 2026. podiže minimalnu plaću na 1.050 eura bruto. Dok radnici pozdravljaju odluku kao nužnu zaštitu od inflacije, mali obrtnici i mikro tvrtke upozoravaju da bi povećanje moglo ugroziti tisuće radnih mjesta i dovesti do vala zatvaranja.

Rast minimalca – politički uspjeh ili ekonomski rizik?

Odluka Vlade dočekana je s podijeljenim reakcijama. S jedne strane sindikati ističu kako Hrvatska, unatoč rastu, i dalje ima jednu od najnižih prosječnih plaća u Europskoj uniji, dok je trošak života skočio gotovo 30 % u posljednje tri godine. S druge strane, udruge poduzetnika upozoravaju da država opet povećava namete bez stvarnog rasterećenja doprinosa i parafiskalnih davanja.

Minimalna plaća, koja je do sada iznosila 970 eura bruto, porast će za 80 eura. Neto iznos penje se na oko 820 eura, a ukupni trošak poslodavca na gotovo 1.250 eura po zaposleniku. Za mikro tvrtke s nekoliko zaposlenih, to znači stotine eura dodatnih mjesečnih izdataka.

Poduzetnici traže kompromis

“Podržavamo svako povećanje životnog standarda, ali država mora shvatiti da nije isto biti mali obrtnik u Imotskom i velika korporacija u Zagrebu”, izjavio je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Zajednica malih poduzetnika traži model diferenciranih doprinosa – da se dio troška pokrije iz poreznih prihoda države, barem u prvim mjesecima primjene.

Inflacija i iseljavanje tjeraju rast plaća

Ekonomski analitičari upozoravaju da je povećanje minimalca i politički i demografski instrument. Hrvatska godišnje izgubi oko 30.000 radno sposobnih ljudi, a većina odlazi upravo zbog niskih primanja.
“Bez podizanja plaća ne možemo zadržati radnike, pogotovo u građevini, turizmu i uslugama,” kaže makroekonomist Damir Novotny. “Ali ako to nije praćeno rastom produktivnosti, poduzetnici se jednostavno iscrpljuju.”

Ministar rada Marin Piletić tvrdi da je “ovaj rast rezultat gospodarskog oporavka i povećanja konkurentnosti.” Vlada planira dodatne poticaje za zapošljavanje mladih i subvencioniranje doprinosa za novoosnovane obrte.

Mikroposlodavci: “Nema više prostora za disanje”

Najviše su pogođeni mali ugostitelji, frizeri, serviseri, trgovci i čistači poslovnih prostora – sektori u kojima minimalna plaća čini temeljnu strukturu troškova.
“Nama to znači oko 600 eura više mjesečno za dvoje zaposlenih. To je razlika između opstanka i zatvaranja,” kaže vlasnica male praonice rublja u Osijeku.

Osim plaća, poskupjeli su i režijski troškovi, najam poslovnih prostora, energija i repromaterijal. Povećanje minimalca, kažu obrtnici, moglo bi biti kap koja prelijeva čašu.

Rješenja – digitalizacija i edukacija

Stručnjaci poručuju da je izlaz u modernizaciji i digitalizaciji mikrofirmi. Država već nudi EU fondove za automatizaciju procesa i digitalne alate, ali iskorištenost tih sredstava i dalje je niska.
“Poduzetnicima trebaju konkretni savjeti, a ne samo tablice i formulari,” naglašava konzultantica za mikroekonomiju Ivana Babić. “Kada bi 10 % obrta uvelo osnovnu digitalnu naplatu i CRM sustav, produktivnost bi porasla 20 %.”

Sindikati: “Vrijeme je da rad postane dostojanstven”

Sindikalne središnjice pozdravljaju rast minimalca kao civilizacijski standard. “Ljudi ne žele bogatstvo, žele sigurnost i poštovanje,” poručuje Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. “Povećanje minimalne plaće znak je da država ipak prepoznaje da rad nije trošak, nego vrijednost.”

No, uz rast minimalca, sindikati traže i strožu kontrolu poslodavaca koji prijavljuju minimalac, a isplaćuju razliku “na ruke”, čime gube i radnici i proračun.

Europa i usporedbe

Hrvatska je i dalje ispod europskog prosjeka: minimalne plaće u Sloveniji i Njemačkoj prelaze 1.300 eura, a u Francuskoj čak 1.750. Ipak, s novim povećanjem Hrvatska ulazi u sredinu ljestvice EU-a.
U Europskoj komisiji pozdravljaju odluku, ali napominju da “dugoročna održivost mora biti temeljena na produktivnosti i inovacijama, a ne samo na administrativnim mjerama”.

Zoran / TV Wien