Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen priprema novu obavještajnu jedinicu u Bruxellesu. Službeno: radi jačanja sigurnosti. Neslužbeno: radi koncentracije moći i kontrole informacija.

U Bruxellesu se ponovno kuha nešto veliko – ili barem tako izgleda. Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen priprema osnivanje nove obavještajne koordinacijske jedinice, formalno radi “jačanja sigurnosnih i analitičkih kapaciteta”. U stvarnosti, čini se da se radi o nečemu što sve više nalikuje – europskoj verziji CIA-e.

Projekt je, kako poručuju glasnogovornici Komisije Balazs Ujvari i Paula Pinho, još u “vrlo ranoj, konceptualnoj fazi”. Dakle, sve je još maglovito. Nema datuma, nema naziva, nema strukture. Ali ima političkog mirisa – i to jakog.

Ideja je, barem službeno, da nova jedinica nadogradi postojeće sigurnosne mehanizme Komisije i uspostavi tješnju suradnju s Europskom službom za vanjsko djelovanje (EEAS). Ne radi se, kažu, o stvaranju paralelne službe, nego o “koordinaciji”. U prijevodu: o novoj razini centralizacije pod direktnim briselskim nadzorom.

Ursulina mreža i “Sigurnosni kolegij”

Prema dostupnim informacijama, nova struktura bit će dio šireg sigurnosnog paketa koji uključuje tzv. “Sigurnosni kolegij” – tijelo u kojem sjedi 26 povjerenika i sama predsjednica Komisije. To tijelo, osnovano ranije ove godine, već ima mandat koji se proteže znatno izvan klasičnih granica izvršne vlasti EU-a.

Von der Leyen, prema izvorima iz Bruxellesa, želi da nova jedinica ima pristup informacijama iz nacionalnih obavještajnih službi. Drugim riječima – centralizaciju nadzora nad nadzornicima.

Neki diplomati smatraju da se iza svega krije pokušaj jačanja osobne političke pozicije predsjednice Komisije i smanjenja utjecaja visoke predstavnice Kaje Kallas. Ako je to točno, Bruxelles bi uskoro mogao imati obavještajni centar koji ne odgovara ni parlamentima ni državama, nego samo jednoj političkoj osobi i njezinoj administraciji.

Sumnje i otpor država članica

Plan još nije službeno predstavljen vladama 27 država članica. Prema neslužbenim informacijama, Bruxelles planira da nacionalne službe privremeno šalju svoje ljude u novu jedinicu. Mnoge prijestolnice već su signalizirale otpor ideji da EU dobije nove obavještajne ovlasti. Povjerenje između država i Komisije – ionako je tanko.

Razlog nije samo strah od gubitka kontrole, već i sumnje u učinkovitost postojećih struktura. Nakon godina slabog odgovora na ruske hibridne prijetnje, mnogi diplomati priznaju da Europa očajnički traži način da poveća vlastite kapacitete. No pitanje je – po koju cijenu?

Između Rusije i Trumpa

Potez Komisije dolazi u trenutku kada se Unija suočava s dugotrajnim sigurnosnim izazovima – od rata u Ukrajini do prijetnji Donalda Trumpa da će ograničiti američke sigurnosne garancije Europi. U takvom okruženju, Bruxelles pokušava izgraditi veću samostalnost, često bez jasnog političkog okvira tko tu samostalnost kontrolira.

Novi obavještajni ured stoga postaje simbol šireg trenda: Europska komisija sve više preuzima uloge koje izlaze izvan njezina mandata, stvarajući političku sivu zonu u kojoj se odluke donose daleko od očiju javnosti i bez parlamentarne kontrole.

Ursula von der Leyen, čini se, ne čeka da joj povijest dodijeli ulogu – ona ju sama piše. Ovaj put tintom od informacija, analitika i pristupa podacima. U vremenu kada su informacije valuta moći, Bruxelles očito želi vlastiti trezor.