Sarajevo je ovaj tjedan nakratko podsjetilo na neka starija politička vremena. Nakon nekoliko godina bez izravnog susreta, čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SDA Bakir Izetbegović ponovno su se našli na kavi.
Samo to bilo je dovoljno da se pojave nagađanja o mogućem povratku nekadašnjeg savezništva koje je dugo oblikovalo vlast u Bosni i Hercegovini.
Ipak, Čović je ubrzo “spustio loptu”. Poručio je kako razgovor s Izetbegovićem nije bio ništa više od jednog u nizu susreta koje vodi s predstavnicima drugih stranaka, s ciljem, kaže, “stabiliziranja odnosa i poticanja reformi”.
Naglasio je kako ne postoji plan za promjenu postojeće koalicije te da se svi akteri trebaju usredotočiti na europski put BiH i zakone koji su nužni za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
“Mir i stabilnost nemaju alternativu. Legitimno predstavljanje svakog naroda ostaje ključno, a hrvatskog člana Predsjedništva trebaju birati Hrvati”, poručio je Čović.
Izetbegović otvoren: “SDA i HDZ ponovno će dijeliti vlast”
Bakir Izetbegović bio je nešto izravniji. Pred novinarima je rekao kako vjeruje da će se SDA i HDZ BiH ponovno naći u partnerstvu nakon izbora 2026. godine.
“Ja to očekujem jer ovako više ne ide”, kazao je, ne štedeći kritike na račun aktualne koalicije SDP-a, Naroda i pravde te Naše stranke, koje je opisao kao “višedimenzionalnu katastrofu”.
Takav ton, zajedno s dugotrajnim nezadovoljstvom u redovima vlasti, ponovno otvara pitanje može li BiH uopće naprijed bez nekog oblika starog političkog dogovora između dviju stranaka koje, koliko god se razlikovale, često pronalaze zajednički interes kad je riječ o raspodjeli moći i utjecaja.
Kriza vladajuće koalicije i Dodikov pritisak
Trenutna koalicija nalazi se u dubokoj krizi. Nakon što je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i bivši čelnik Republike Srpske, pojačao secesionističku retoriku i ponovno zaprijetio raspadom države, odnosi unutar vladajućeg bloka dodatno su se zakomplicirali.
Dodik je u međuvremenu i pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, što je političku situaciju učinilo još osjetljivijom.
Tri bošnjačko-građanske stranke – SDP, NiP i Naša stranka – potom su predložile da se SNSD izbaci iz vlasti i zamijeni oporbenim PDP-om i SDS-om. No, HDZ BiH takvu ideju nije podržao. Razlog je jednostavan: SNSD i dalje drži većinu u klubu Srba u Domu naroda, bez koje nema usvajanja nijednog važnog zakona.
Čović je zato upozorio da bi rušenje postojeće većine bilo “čisti avanturizam koji bi mogao blokirati cijeli sustav”.
Europske integracije – jedina zajednička točka
Unatoč svemu, i Čović i Izetbegović naglašavaju isti cilj – zadržati Bosnu i Hercegovinu na europskom putu. Do kraja godine potrebno je usvojiti dva reformska zakona i imenovati glavnog pregovarača s EU-om, što bi otvorilo vrata pristupnim pregovorima.
Politička stabilnost, makar i privremena, čini se nužnim preduvjetom da BiH ne propusti još jednu priliku.
Iako službeno negiraju bilo kakve tajne dogovore, činjenica da su Čović i Izetbegović ponovno sjeli za isti stol sugerira da su obje strane svjesne – u zemlji kroničnih kriza, stara savezništva nikada ne nestaju zauvijek.
Zoran / TV Wien
