Deset godina nakon što je Njemačka otvorila vrata milijunima izbjeglica s Bliskog istoka, zemlja ulazi u novo poglavlje. Nova vlada u Berlinu, predvođena kancelarom Friedrichom Merzom, najavila je plan za repatrijaciju dijela sirijskih izbjeglica, uz poruku da “vrijeme azila istječe”.
Oko 1,3 milijuna Sirijaca danas živi u Njemačkoj, uključujući više od 25 tisuća djece rođene nakon dolaska svojih roditelja 2015. i 2016. godine. U to vrijeme, kancelarka Angela Merkel simbolično je izjavila „Wir schaffen das“ (“Uspjet ćemo”), otvarajući vrata najopsežnijem prihvatu izbjeglica u novijoj europskoj povijesti.
Danas, međutim, politička klima izgleda posve drukčije. Kancelar Merz, vođa konzervativne vlade, poručuje da “više ne postoje razlozi za azil” i da Njemačka mora “početi s konkretnim koracima za povratak”. Najavio je da će se najprije poticati dobrovoljni povratak, ali nije isključio mogućnost deportacija onih koji odbiju otići.
Promjena u Damasku, promjena u Berlinu
Merz tvrdi da se okolnosti u Siriji promijenile: režim Bashara al-Asada srušen je, a zemlja, iako nestabilna, više nije u stanju potpunog rata. Čelnik njemačke vlade čak je pozvao novog sirijskog predsjednika Ahmada al-Sharaa u Berlin na razgovore o repatrijaciji i obnovi razorene zemlje.
Ovakav zaokret dolazi u trenutku kada konzervativna vlada pokušava spriječiti daljnji rast krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), čija popularnost raste zahvaljujući oštroj antiimigracijskoj retorici.
Iako Merz inzistira da Njemačka “ne zatvara vrata”, njegova vlada jasno poručuje da “više neće biti automatskog prava na trajni boravak”.
Prema službenim podacima, od sloma Assadova režima u Siriju se dobrovoljno vratilo tek oko 1300 ljudi, što čini manje od 0,1 % sirijske zajednice u Njemačkoj.
Zabrinutost među Sirijcima
Najave iz Berlina izazvale su nelagodu i strah u sirijskoj zajednici. “Njegove riječi potiču osjećaj nesigurnosti, čak i među onima koji imaju njemačko državljanstvo”, kaže Rafif Dawoud, arhitektica iz Berlina koja je u Njemačku stigla prije 12 godina.
“Ljudi ovdje rade, podižu djecu, plaćaju poreze. Govoriti o prisilnim povratcima za integrirane obitelji – to je sramotno”, dodaje.
Drugi upozoravaju da je situacija u Siriji i dalje nestabilna. “Rat je završio, ali oružje i dalje cirkulira. Povratnici bi se mogli suočiti s novim oblicima progona”, kaže Akram al-Bunni, sirijski aktivist i bivši politički zatvorenik.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nakon posjeta Damasku izjavio je da “Sirija danas izgleda kao Njemačka 1945.” i da “ne vjeruje u masovni povratak”.
Izjava mu je donijela oštre kritike iz redova vladajuće koalicije.
Oštre reakcije oporbe i civilnog sektora
Stranke Zelenih i Ljevice upozoravaju da bi planovi vlade mogli imati ozbiljne humanitarne posljedice. “Vjerovati da su masovne deportacije moguće znači ignorirati stvarnost na terenu”, poručila je zastupnica Lamya Kaddor za Der Spiegel.
Njemačko-sirijske udruge i humanitarne organizacije upozoravaju da bi repatrijacija bila “udarac integraciji i gospodarstvu”.
Više od 6.000 sirijskih liječnika trenutno radi u njemačkom zdravstvenom sustavu, a deseci tisuća Sirijaca zapošljeni su u obrazovanju, građevini i informatici.
Bivša ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser još je prošle godine izjavila da bi “čitavi dijelovi zdravstvenog sustava kolabirali bez sirijskih stručnjaka”.
Kraj jedne ere
Nakon desetljeća tzv. kulture dobrodošlice, Njemačka se okreće novom pristupu – kombinaciji kontrole, repatrijacije i redefiniranja integracije.
“Merkel je govorila ‘Uspjet ćemo’. Merz sada kaže: ‘Nismo uspjeli, i vrijeme je da to ispravimo’”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Hoće li Njemačka doista vratiti desetke tisuća ljudi koji su ovdje pronašli dom, još nije jasno. Ali jedno jest: era optimizma i otvorenih vrata koja je obilježila 2015. godinu – službeno je završila.
Zoran / TV Wien
