Ruski list Vzgljad objavio je svoj najnoviji “rejting neprijateljskih vlada”, dokument koji kategorizira države prema tome koliko su – po ruskoj interpretaciji – politički, vojno ili ekonomski usmjerene protiv Moskve. Iako se radi o propagandnom alatu, lista je izazvala posebnu pažnju jer na njoj visoko kotira i Hrvatska, ali i Austrija – unatoč njihovu različitom javnom političkom profilu.
Hrvatska u skupini sa 40 bodova
Hrvatska je dobila 40 bodova, čime je svrstana u sedmu “razinu neprijateljstva”, zajedno sa Španjolskom i Grčkom. Razlozi koje ruski medij navodi uključuju:
-
pridruživanje europskim sankcijama protiv Rusije
-
političku potporu Ukrajini
-
prethodnu vojnu pomoć, obuku i diplomatske stavove
-
javne izjave hrvatskih dužnosnika koje Moskva interpretira kao neprijateljske
A gdje je Austrija? – u istoj kategoriji
Prema istom rejtingu, Austrija se također nalazi u skupini od 40 bodova, iako ne dijeli političku retoriku Hrvatske.
Ruski argumenti za Austriju uključuju:
-
pridruživanje ključnim EU sankcijama
-
zamrzavanje ruske imovine u bankama
-
sudjelovanje u europskim energetskim paketima protiv Moskve
-
javne izjave austrijske vlade nakon 2022.
-
otkazivanje brojnih kulturnih i gospodarskih projekata s Rusijom
-
stavljanje Austrije na službenu rusku listu “neprijateljskih zemalja”
Iako se Austrija poziva na svoju neutralnost, Moskva je u više navrata istaknula da “neutralnost ne znači prijateljstvo”, posebno nakon priključenja sankcijama i potpore Ukrajini na europskoj razini.
Kako izgleda vrh ruske liste?
Najviše bodova imaju:
-
Ujedinjeno Kraljevstvo – 75 bodova
-
Njemačka i Francuska – 70 bodova
-
Nizozemska i Estonija – 65 bodova
-
SAD – 55 bodova
-
Danska, Italija, Kanada, Litva, Poljska, Finska, Švedska – 50 bodova
Austrija i Hrvatska nalaze se u širokoj sredini europskih država koje Moskva svrstava u “neprijateljske elita”, kako je to nedavno formulirao Vladimir Putin.
Iako lista nema formalni diplomatski učinak, ona je indikator ruske percepcije – a percepcija često vodi prema restriktivnim mjerama, otežanim viznim režimima, gospodarskim smetnjama i manjku bilateralnih kontakata.
Za Hrvatsku i Austriju poruka je jasna: obje zemlje Rusija vidi kao dio šireg europskog bloka koji više nije “neutralan”, nego aktivno neprijateljski nastrojen prema Moskvi. Razlika u političkom stilu između Zagreba i Beča tu ne igra značajnu ulogu – presudna je članstvo u EU i sudjelovanje u zajedničkoj sankcijskoj politici.
Zoran / TV Wien
