HRVATSKA
Otkriveno što Hrvati zaista misle o stranim radnicima: Novo istraživanje pokazalo veliki zaokret u stavovima
Institut za istraživanje migracija objavio je rezultate drugog nacionalnog istraživanja o percepciji stranih radnika – stavovi građana postali su osjetno kritičniji.
Otkako je Hrvatska početkom 2023. ušla u Schengen i uvela euro, tržište rada doživjelo je veliki preokret. Dok su mnogi hrvatski radnici potražili bolje plaćene poslove u drugim državama EU, hrvatsko tržište sve se više oslanja na strane radnike koji preuzimaju poslove za koje nema dovoljno domaće radne snage.
Novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, provedeno početkom studenoga na uzorku od tisuću građana, pokazuje da su stavovi Hrvata prema stranim radnicima ove godine značajno kritičniji.
97 posto građana – nezadovoljno ili neutralno
Samo 3 posto ispitanika izjavilo je da je zadovoljno prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj, dok je njih čak 97 posto nezadovoljno ili neutralno. Potpuno nezadovoljnih je sada 20,63 posto, u odnosu na 16,5 posto prošle godine.
Djelomično nezadovoljnih je 42,16 posto, dok 34,13 posto građana zauzima neutralan stav.
Strah od kriminala i sigurnosti — glavni razlog nezadovoljstva
Među negativnim stavovima najdominantniji je strah od kriminala, koji navodi čak 69,8 posto nezadovoljnih ispitanika. Iako je prošle godine značajnu ulogu imala i zabrinutost zbog „prevelike kulturne raznolikosti“, ove godine taj motiv gubi snagu.
U prvi plan dolaze ekonomski argumenti:
- 51,7% ispitanika strahuje zbog manjeg broja radnih mjesta za domaće radnike
- 47,7% vjeruje da strani radnici snižavaju cijenu rada
- 48,8% navodi kulturne razlike kao problem, ali slabijeg intenziteta nego lani
Voditelj istraživanja Ivan Balabanić objašnjava da je došlo do bitnog zaokreta: „Ove godine građani mnogo više ističu probleme povezane sa sigurnošću, radnim mjestima i visinom plaća. Kulturna pitanja padaju u drugi plan.“
Pozitivni stavovi: kulturna raznolikost i produktivnost
Oni koji pozitivno gledaju na strane radnike – njih manje od tri posto – najčešće navode:
- kulturnu raznolikost (87,1%)
- smanjenje nezaposlenosti (58,1%)
- povećanje ekonomske produktivnosti (48,4%)
- veću dostupnost određenih usluga (19,4%)
No, i u ovoj skupini socijalna distanca ostaje izražena — većina ih prihvaća u radnom okruženju, ali ne i u osobnim odnosima.
Integracija — najveći izazov za Hrvatsku
Prema voditeljima istraživanja, Hrvatska ulazi u razdoblje kada će integracija stranih radnika biti jedan od ključnih društvenih izazova.
Umirovljenici najviše naglašavaju sigurnosne probleme, nezaposleni ekonomske, a mlađi ispitanici pokazuju nešto veću razinu neutralnosti.
Ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj naglašava da bez kvalitetnih podataka nema kvalitetnih politika:
„Ovakva istraživanja omogućuju Hrvatskoj da raspravu o stranim radnicima vodi na temelju provjerenih podataka, a ne predrasuda ili pojedinačnih dojmova.“
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
