Our website use cookies to improve and personalize your experience and to display advertisements(if any). Our website may also include cookies from third parties like Google Adsense, Google Analytics, Youtube. By using the website, you consent to the use of cookies. We have updated our Privacy Policy. Please click on the button to check our Privacy Policy.

HRejting: 55 posto građana Hrvatske podržava zabranu koncerata na kojima se potiče ustaški pozdrav


VIJESTI · HRVATSKA


politika · društvo · ankete

HRejting: 55 posto građana Hrvatske podržava zabranu koncerata na kojima se potiče ustaški pozdrav

Dok Marko Perković Thompson započinje novu dvoransku turneju, novi HRejting HRT-a pokazuje da se većina građana slaže s time da gradovi i općine mogu zabraniti koncerte na kojima se potiču ustaški simboli i pozdrav povezan s režimom NDH. Odluka Grada Zagreba da odbije drugi koncert u glavnom gradu dodatno je produbila političke i društvene podjele – ali i otvorila pitanje granica slobode govora i zaštite javnog prostora. :contentReference[oaicite:0]{index=0}

Što je pokazao HRejting?

  • 55% građana podržalo bi odluku grada/općine o zabrani koncerata na kojima se potiču ustaški simboli i pozdravi.
  • 34% ne bi podržalo takvu odluku, a 9% nema jasan stav. :contentReference[oaicite:1]{index=1}
  • 22% ispitanih smatra da Grad Zagreb ima pravo upravljati svojom imovinom kako odluči.
  • Oko 20% odluku vidi kao “lijevu ekstremnu ideologiju” gradske vlasti.
  • 57% ispitanih drži da Thompsonovi koncerti nisu ili su tek u manjoj mjeri opasni u smislu poticanja ekstremizma i govora mržnje. :contentReference[oaicite:2]{index=2}

Zagreb zabranio ustaški pozdrav na svojim površinama

U pozadini istraživanja stoji nedavna odluka Gradske skupštine Grada Zagreba kojom je zabranjeno korištenje ustaškog pozdrava i drugih simbola mržnje na svim površinama i u svim prostorima kojima upravlja Grad. Zaključak se odnosi i na javne prostore za koje Grad izdaje dozvole za održavanje događaja, uključujući koncerte. :contentReference[oaicite:3]{index=3}

U tom je kontekstu odobren jedan Thompsonov koncert u Zagrebu, dok je zahtjev za dodatnim terminom odbijen – uz obrazloženje da Grad ima obvezu zaštititi javni prostor od poruka koje potiču mržnju, nasilje i isključivost.

Građani podijeljeni: pravo grada ili “ekstremna ljevica”?

Prema HRejtingu, na pitanje kako gledaju na odluku Zagreba o odbijanju drugog koncerta, stavovi su vrlo šaroliki:

  • Oko 22% ispitanika smatra da Grad Zagreb ima pravo upravljati svojom imovinom kako odluči.
  • Nešto manje od 20% smatra da je riječ o “lijevoj ekstremnoj ideologiji” koju provode platforma Možemo! i gradonačelnik Tomislav Tomašević. :contentReference[oaicite:4]{index=4}
  • 16% odluku smatra licemjernom jer je jedan koncert dopušten, a drugi nije.
  • Oko 14% kaže da ne živi u Zagrebu pa ne želi komentirati, dok isto toliko smatra da gradske vlasti žele izbjeći ponavljanje scena s ustaškom ikonografijom iz ljeta.
  • Manje od 7% ne slaže se sa zabranom, pozivajući se na prijašnje sudske odluke u pojedinačnim slučajevima.

Kad se pitanje proširi na sve gradove i općine, većina – tih 55 posto – ipak podržava zabranu koncerata na kojima se potiču ustaški simboli i pozdrav, što sugerira da dio društva želi jasniju crtu prema sadržajima koji se percipiraju kao ekstremistički.

Kome smetaju Thompsonovi koncerti – a kome ne?

Istraživanje je pitalo i kome u Hrvatskoj smetaju Thompson i njegovi koncerti. Odgovori još jednom otkrivaju duboku vrijednosnu podjelu:

  • Oko 17% ispitanih kaže da smeta “svima koji ne vole Hrvatsku”.
  • Oko 16% smatra da smeta onima koji su protiv ekstremizma, šovinizma i ksenofobije.
  • Sličan postotak navodi da smeta onima koji zagovaraju prihvaćanje političkih, vjerskih i rasnih razlika, kao i onima bez naglašenog domoljubnog osjećaja.
  • 13% smatra da pjevač smeta onima koji ne cijene branitelje i žrtve Domovinskog rata.
  • 9% kaže da smeta onima koji brane vrijednosti antifašizma.

Na pitanje u kolikoj su mjeri Thompsonovi koncerti opasni u smislu poticanja ekstremizma i govora mržnje, 57% ispitanika odgovara da “nisu nimalo ili su opasni u manjoj mjeri”, dok ih 24% smatra da jesu opasni jer potiču ekstremizam, a 13% ih ocjenjuje “osrednje opasnima”. :contentReference[oaicite:5]{index=5}

Zašto je pozdrav sporan: NDH, Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava

Pozdrav o kojem je riječ potječe iz vremena ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske i u stručnim se analizama opisuje kao ekvivalent fašističkom odnosno nacističkom pozdravu. :contentReference[oaicite:6]{index=6} Hrvatski Ustavni sud u više je navrata utvrdio da je riječ o ustaškom pozdravu nespojivom s ustavnim poretkom Republike Hrvatske, dok je Europski sud za ljudska prava u predmetu Šimunić protiv Hrvatske zaključio da njegova javna uporaba nije zaštićena slobodom izražavanja jer potiče mržnju. :contentReference[oaicite:7]{index=7}

U tom svjetlu, odluka Zagreba uklapa se u širi europski trend ograničavanja fašističkih simbola i pokliča u javnom prostoru, poput zabrana nacističkog pozdrava u nizu država članica EU.

Međunarodne reakcije: “simpatizer ustaškog pokreta” u stranim medijima

Dio stranih medija već je ranije upozoravao na to kako koncerti na kojima se pojavljuje ovaj pozdrav utječu na međunarodnu sliku Hrvatske. Agencija AFP i drugi mediji Thompsona su opisivali kao izvođača kojem se spočitava simpatiziranje ustaškog režima, podsjećajući da mu je nastup u više država bio zabranjen upravo zbog toga što se na koncertima pojavljuju ustaški simboli i sporni poklič. :contentReference[oaicite:8]{index=8}

U tom kontekstu, hrvatske rasprave o “slobodi koncerta” i “zabrani simbola” dobivaju i vanjskopolitičku dimenziju: pitanje nije samo tko će nastupati u kojoj dvorani, već i kakvu poruku država šalje partnerima unutar EU i šire.

Rasprava koja se nastavlja: između slobode izražavanja i zaštite javnog prostora

HRejting pokazuje paradoks: većina građana podržava zabranu koncerata na kojima se potiču ustaški simboli, ali istovremeno većina ispitanih ne doživljava Thompsonove nastupe kao ozbiljnu prijetnju u smislu ekstremizma i govora mržnje. U toj napetosti između pravne kvalifikacije pozdrava, političkih interpretacija i emocija publike krije se razlog zašto tema ne silazi s dnevnog reda.

Kako će se odluke poput zagrebačke odraziti na druge gradove i organizatore, hoće li uslijediti nove sudske presude i hoće li politika zadržati jedinstven stav prema nasljeđu NDH – pitanja su koja će, čini se, pratiti svaku novu turneju i svaki novi koncert na kojem se pojavi sporni pozdrav.

Zoran / TV Wien

Foto : HRT

By Zoran

Leave a Reply

Related Posts

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.