VIJESTI · HRVATSKA
politika · društvo · ankete
HRejting: 55 posto građana Hrvatske podržava zabranu koncerata na kojima se potiče ustaški pozdrav
Dok Marko Perković Thompson započinje novu dvoransku turneju, novi HRejting HRT-a pokazuje da se većina građana slaže s time da gradovi i općine mogu zabraniti koncerte na kojima se potiču ustaški simboli i pozdrav povezan s režimom NDH. Odluka Grada Zagreba da odbije drugi koncert u glavnom gradu dodatno je produbila političke i društvene podjele – ali i otvorila pitanje granica slobode govora i zaštite javnog prostora. :contentReference[oaicite:0]{index=0}
Što je pokazao HRejting?
- 55% građana podržalo bi odluku grada/općine o zabrani koncerata na kojima se potiču ustaški simboli i pozdravi.
- 34% ne bi podržalo takvu odluku, a 9% nema jasan stav. :contentReference[oaicite:1]{index=1}
- 22% ispitanih smatra da Grad Zagreb ima pravo upravljati svojom imovinom kako odluči.
- Oko 20% odluku vidi kao “lijevu ekstremnu ideologiju” gradske vlasti.
- 57% ispitanih drži da Thompsonovi koncerti nisu ili su tek u manjoj mjeri opasni u smislu poticanja ekstremizma i govora mržnje. :contentReference[oaicite:2]{index=2}
Zagreb zabranio ustaški pozdrav na svojim površinama
U pozadini istraživanja stoji nedavna odluka Gradske skupštine Grada Zagreba kojom je zabranjeno korištenje ustaškog pozdrava i drugih simbola mržnje na svim površinama i u svim prostorima kojima upravlja Grad. Zaključak se odnosi i na javne prostore za koje Grad izdaje dozvole za održavanje događaja, uključujući koncerte. :contentReference[oaicite:3]{index=3}
U tom je kontekstu odobren jedan Thompsonov koncert u Zagrebu, dok je zahtjev za dodatnim terminom odbijen – uz obrazloženje da Grad ima obvezu zaštititi javni prostor od poruka koje potiču mržnju, nasilje i isključivost.
Građani podijeljeni: pravo grada ili “ekstremna ljevica”?
Prema HRejtingu, na pitanje kako gledaju na odluku Zagreba o odbijanju drugog koncerta, stavovi su vrlo šaroliki:
- Oko 22% ispitanika smatra da Grad Zagreb ima pravo upravljati svojom imovinom kako odluči.
- Nešto manje od 20% smatra da je riječ o “lijevoj ekstremnoj ideologiji” koju provode platforma Možemo! i gradonačelnik Tomislav Tomašević. :contentReference[oaicite:4]{index=4}
- 16% odluku smatra licemjernom jer je jedan koncert dopušten, a drugi nije.
- Oko 14% kaže da ne živi u Zagrebu pa ne želi komentirati, dok isto toliko smatra da gradske vlasti žele izbjeći ponavljanje scena s ustaškom ikonografijom iz ljeta.
- Manje od 7% ne slaže se sa zabranom, pozivajući se na prijašnje sudske odluke u pojedinačnim slučajevima.
Kad se pitanje proširi na sve gradove i općine, većina – tih 55 posto – ipak podržava zabranu koncerata na kojima se potiču ustaški simboli i pozdrav, što sugerira da dio društva želi jasniju crtu prema sadržajima koji se percipiraju kao ekstremistički.
Kome smetaju Thompsonovi koncerti – a kome ne?
Istraživanje je pitalo i kome u Hrvatskoj smetaju Thompson i njegovi koncerti. Odgovori još jednom otkrivaju duboku vrijednosnu podjelu:
- Oko 17% ispitanih kaže da smeta “svima koji ne vole Hrvatsku”.
- Oko 16% smatra da smeta onima koji su protiv ekstremizma, šovinizma i ksenofobije.
- Sličan postotak navodi da smeta onima koji zagovaraju prihvaćanje političkih, vjerskih i rasnih razlika, kao i onima bez naglašenog domoljubnog osjećaja.
- 13% smatra da pjevač smeta onima koji ne cijene branitelje i žrtve Domovinskog rata.
- 9% kaže da smeta onima koji brane vrijednosti antifašizma.
Na pitanje u kolikoj su mjeri Thompsonovi koncerti opasni u smislu poticanja ekstremizma i govora mržnje, 57% ispitanika odgovara da “nisu nimalo ili su opasni u manjoj mjeri”, dok ih 24% smatra da jesu opasni jer potiču ekstremizam, a 13% ih ocjenjuje “osrednje opasnima”. :contentReference[oaicite:5]{index=5}
Zašto je pozdrav sporan: NDH, Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava
Pozdrav o kojem je riječ potječe iz vremena ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske i u stručnim se analizama opisuje kao ekvivalent fašističkom odnosno nacističkom pozdravu. :contentReference[oaicite:6]{index=6} Hrvatski Ustavni sud u više je navrata utvrdio da je riječ o ustaškom pozdravu nespojivom s ustavnim poretkom Republike Hrvatske, dok je Europski sud za ljudska prava u predmetu Šimunić protiv Hrvatske zaključio da njegova javna uporaba nije zaštićena slobodom izražavanja jer potiče mržnju. :contentReference[oaicite:7]{index=7}
U tom svjetlu, odluka Zagreba uklapa se u širi europski trend ograničavanja fašističkih simbola i pokliča u javnom prostoru, poput zabrana nacističkog pozdrava u nizu država članica EU.
Međunarodne reakcije: “simpatizer ustaškog pokreta” u stranim medijima
Dio stranih medija već je ranije upozoravao na to kako koncerti na kojima se pojavljuje ovaj pozdrav utječu na međunarodnu sliku Hrvatske. Agencija AFP i drugi mediji Thompsona su opisivali kao izvođača kojem se spočitava simpatiziranje ustaškog režima, podsjećajući da mu je nastup u više država bio zabranjen upravo zbog toga što se na koncertima pojavljuju ustaški simboli i sporni poklič. :contentReference[oaicite:8]{index=8}
U tom kontekstu, hrvatske rasprave o “slobodi koncerta” i “zabrani simbola” dobivaju i vanjskopolitičku dimenziju: pitanje nije samo tko će nastupati u kojoj dvorani, već i kakvu poruku država šalje partnerima unutar EU i šire.
Rasprava koja se nastavlja: između slobode izražavanja i zaštite javnog prostora
HRejting pokazuje paradoks: većina građana podržava zabranu koncerata na kojima se potiču ustaški simboli, ali istovremeno većina ispitanih ne doživljava Thompsonove nastupe kao ozbiljnu prijetnju u smislu ekstremizma i govora mržnje. U toj napetosti između pravne kvalifikacije pozdrava, političkih interpretacija i emocija publike krije se razlog zašto tema ne silazi s dnevnog reda.
Kako će se odluke poput zagrebačke odraziti na druge gradove i organizatore, hoće li uslijediti nove sudske presude i hoće li politika zadržati jedinstven stav prema nasljeđu NDH – pitanja su koja će, čini se, pratiti svaku novu turneju i svaki novi koncert na kojem se pojavi sporni pozdrav.
Zoran / TV Wien
Foto : HRT
