Orban dramatično: “Europa ima dvije opcije – jedna vodi ravno u rat s Rusijom”

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Europa stoji na raskrižju: ili će se ujediniti iza
mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu ili riskirati izravan sukob
s Rusijom. Europa, upozorava, “previše dobro zna” kako takvi putovi završavaju – tragično.

Orban: Europa troši milijarde na “rat koji se ne može dobiti”

U svojoj poruci na X-u mađarski premijer ponovno je iskoristio retoriku kojom se već dugo
distancira od većine država Europske unije. Prema njegovim riječima, europske vlade
“tri i pol godine troše teško zarađeni novac svojih građana na rat koji se ne može dobiti
na bojnom polju”, umjesto da se okupe oko američke inicijative za pregovore s Moskvom.

Orban tvrdi da Europa ima samo dva realna izbora: prvi je podržati Trumpov 28-točkovni
mirovni plan za Ukrajinu, uključujući i “briselske birokrate”, a drugi je nastaviti s
financiranjem i naoružavanjem Kijeva čak i ako se Washington povuče – što, po njemu,
vodi prema direktnom europsko-ruskom sukobu. Upravo takva vizija budućnosti, smatra,
ponavlja najtamnije trenutke europske povijesti.

The Russian–Ukrainian war has brought Europe to a historic turning point. President @realDonaldTrump has not given up on bringing peace to Ukraine.

Europe now faces two paths.

We can turn back from this dead end and finally unite behind President Trump’s peace initiative,… pic.twitter.com/d9jxMXlFlL

— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) November 22, 2025

Što stoji u Trumpovom 28-točkovnom planu za Ukrajinu?

Trumpov mirovni prijedlog, koji je izazvao snažne reakcije diljem svijeta, temelji se na
ideji da Ukrajina prihvati niz ključnih ruskih zahtjeva u zamjenu za prekid rata i paket
ekonomskih poticaja. Prema navodima nekoliko međunarodnih medija, plan bi:

• de facto priznao Krim, Donjeck i Luhansk kao ruski teritorij
• “zamrznuo” linije fronte u dijelovima Hersona i Zaporižje, bez povratka tih područja pod potpunu ukrajinsku kontrolu
• ograničio brojnost ukrajinske vojske na oko 600.000 vojnika
• trajnim aranžmanom isključio mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u
• predvidio povratak Rusije u globalne gospodarske strukture, uključujući skupinu G8
• usmjerio oko 100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine na obnovu Ukrajine, uz dodatne investicijske fondove.

Plan tako potvrđuje ukrajinski suverenitet u formalnom smislu, ali u praksi traži dalekosežne
teritorijalne ustupke i prihvaćanje trajne neutralnosti zemlje, što je u potpunoj suprotnosti
s dosadašnjim javno iznesenim zahtjevima Kijeva i većine europskih prijestolnica.

Zelenski upozorava: pitanje je dostojanstva i opstanka

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Kijev primio američki prijedlog i
da će o njemu razgovarati s Trumpom, ali je odmah naglasio da svaki dogovor mora donijeti
“dostojanstven mir” i poštovanje ukrajinske neovisnosti i suvereniteta. Pojedini ukrajinski
dužnosnici otišli su i korak dalje, opisujući nacrt plana kao “kapitulaciju” i potencijalni kraj
Ukrajine kao suverene države, upravo zato što od zemlje traži odustajanje od dijela teritorija
i ograničavanje vlastite obrane.

Zelenski je upozorio da Kijev ne želi birati između “gubitka dostojanstva i slobode” s jedne
strane i gubitka američke podrške s druge. Njegove izjave pokazuju koliko je politički rizično
prihvatiti rješenje koje bi mnogi Ukrajinci doživjeli kao nagradu agresoru, ali i koliko je
opasno otvoreno se suprotstaviti ključnom savezniku ako Washington odluči da je “vrijeme za mir”.

Putin: plan može biti temelj mira – ili ćemo nastaviti napredovati

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da američki prijedlog može poslužiti kao osnova
za mirno rješenje, ali je istodobno jasno dao do znanja da će ruska vojska nastaviti
napredovati ako Ukrajina odbije plan. Prema njegovim riječima, Moskva je već “napravila
određene kompromise” u komunikaciji s Washingtonom, no smatra da Kijev i europske države
“ne žele prihvatiti realnost na terenu”.

Putin je kao argument naveo nedavne ruske pomake na bojištu i poručio da će se slični scenariji
ponavljati na drugim dijelovima fronte, ako se plan odbaci. Drugim riječima, Rusija istodobno
glumi konstruktivnog partnera u pregovorima i pojačava vojni pritisak kako bi podigla cijenu
ukrajinskog otpora.

Europa između pritiska iz Washingtona i straha od rata

Trumpov plan dodatno produbljuje razlike unutar Europske unije. Dok većina država članica i
dalje formalno podupire teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i zasad ne želi javno prihvatiti
rješenje koje bi legaliziralo ruske dobitke na terenu, istovremeno raste zabrinutost da bi
dugotrajni rat iscrpio vojnu, ekonomsku i političku snagu kontinenta.

Viktor Orban već godinama koristi upravo taj umor i strah: inzistira na tome da je “logika
rata” pogrešna, odbija slanje oružja Ukrajini i redovito blokira ili usporava zajedničke odluke
EU-a o pomoći Kijevu, što je u više navrata dovelo do situacije u kojoj je Mađarska izolirana
nasuprot ostalih 26 članica.

Sada se, međutim, prvi put jasno poziva na to da Europa stane iza konkretne američko-ruske
skice dogovora – plana koji mnogi analitičari u Bruxellesu vide kao dramatičan zaokret:
od politike sankcija i podrške Ukrajini prema modelu “brzog mira” uz visoku cijenu za Kijev i
dugoročne sigurnosne rizike za ostatak kontinenta.

Dvije vizije Europe: “mir uz ustupke” ili “mir kroz snagu”

Dok Orban tvrdi da se Europa mora okrenuti “putu mira” koji nudi Trumpov prijedlog, većina
europskih čelnika i dalje govori o “miru kroz snagu” – nastavku pomoći Ukrajini kako bi pregovore
dočekala u što boljoj poziciji. U praksi to znači da će se u mjesecima koji dolaze voditi
paralelna bitka: ona na ukrajinskom bojištu i ona unutar Zapada, između različitih vizija
buduće europske sigurnosne arhitekture.

Za sada je sigurno tek jedno: Trumpov plan i Orbanova podrška tom konceptu stavljaju Europu
pred vrlo neugodno pitanje – koliko je spremna žrtvovati načela, teritorij jedne države i
vlastitu sigurnosnu strategiju u ime “brzog mira” koji bi formalno zaustavio rat, ali bi
istovremeno cementirao ruske dobitke i otvorio nova pitanja za budućnost.