Cure detalji sastanka u Kijevu: psovke, pritisci i rok za mir – “Ukrajina je u jako lošoj poziciji”

Financial Times i drugi mediji otkrivaju dramatičnu atmosferu iza zatvorenih vrata u Kijevu: američki emisari u ime administracije Donalda Trumpa od Volodimira Zelenskog traže da u nekoliko dana prihvati mirovni plan dogovoren u dogovoru s Moskvom – ili riskira gubitak ključne podrške Washingtona.

Trumpova administracija poručila je ukrajinskim i europskim dužnosnicima da ima vrlo malo prostora za pregovore oko svojeg plana za okončanje rata u Ukrajini. Dok Washington vrši pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog da do Dana zahvalnosti, u četvrtak, potpiše sporazum sastavljen uz snažan doprinos Moskve, u Kijevu i europskim prijestolnicama raste nervoza.

After reviewing a 28-point peace plan from the Trump administration for the Russia-Ukraine conflict, Ukrainian President Zelenskyy said on Friday that his country “may find itself facing a very difficult choice: Either loss of dignity, or the risk of losing a key partner.”… pic.twitter.com/ZVXTlMbdc1 

— CBS News (@CBSNews) November 21, 2025

Prema pisanju Financial Timesa i nizu drugih izvora, ključni trenutak odigrao se na burnom sastanku u Kijevu, održanom u rezidenciji američke otpravnice poslova u Ukrajini, Julie Davis. Tamo je tajnik američke vojske Daniel Driscoll okupio europske veleposlanike i zapadne dužnosnike i vrlo otvoreno, ponekad i uz psovke, poručio da je za Washington “vrijeme za mir sada” – uz jako malo prostora za izmjene američko-ruskog prijedloga. :contentReference[oaicite:0]{index=0}

“Ne pregovaramo o detaljima” i “moramo ovo sranje riješiti”

Prema navodima visokih europskih dužnosnika koji su otkrili detalje sastanka, Davis je okupljenima jasno dala do znanja da postoje ograničenja koliko dugo i koliko intenzivno SAD može nastaviti podržavati Ukrajinu u ratu protiv Rusije. Upozorila je da Rusija ima opsežnu industrijsku bazu i da je “pitanje vremena” kada će Ukrajina morati pristati na dogovor.

Driscoll je na sastanak stigao sa zakašnjenjem, ali je svojim riječima odmah podigao temperaturu u prostoriji. “Moramo ovo sranje riješiti”, poručio je, prema riječima osoba prisutnih na sastanku. Dodao je da “oružane snage SAD-a vole Ukrajinu i stoje uz Ukrajinu”, ali i da je, po procjeni američke vojske, Ukrajina trenutno u “vrlo lošoj poziciji” i da je upravo sada “najbolje vrijeme za mir”.

Poruka je bila jasna: o planu u 28 točaka, koji je u osnovi izradio Washington u koordinaciji s Moskvom, više se ne raspravlja suštinski – “ne pregovaramo o detaljima”. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Trumpov rok: potpis do Dana zahvalnosti ili gubitak ključnog partnera

Prema sudionicima sastanka, Davis i Driscoll inzistirali su da predsjednik Zelenski sporazum potpiše prije američkog blagdana Dana zahvalnosti. “Imamo uzak prostor za mir, predsjednik Trump želi mir sada”, poručio je Driscoll. :contentReference[oaicite:2]{index=2}

U televizijskom obraćanju naciji, Zelenski je situaciju opisao kao jedan od najtežih trenutaka u suvremenoj povijesti Ukrajine. Upozorio je da bi zemlja mogla biti prisiljena birati između “gubitka dostojanstva” – kroz prihvaćanje teškog, nametnutog mira – ili rizika od gubitka ključnog partnera, Sjedinjenih Država, koje osiguravaju oružje, obavještajnu potporu i financijsku pomoć. :contentReference[oaicite:3]{index=3}

Trump je, odgovarajući novinarima u Washingtonu, poručio da će se ukrajinskom predsjedniku američki plan “morati svidjeti”. “U nekom trenutku morat će nešto prihvatiti”, dodao je, naglašavajući da se njegova administracija vodi logikom da je “bolji i nepravedan mir nego beskonačni rat” – premda kritičari upozoravaju da prijedlog daleko nadilazi “nepravdu”.

Plan u 28 točaka: teritorijalne ustupke, ograničena vojska, odustajanje od NATO-a

Upravo zbog takvih odredbi, europski saveznici i dio ukrajinske političke scene plan nazivaju “kapitulacijom pred Moskvom”, ističući da se radi o dokumentu koji nagrađuje agresiju i cementira teritorijalne dobitke Rusije. :contentReference[oaicite:4]{index=4}

Europski čelnici na G20: “Vrijeme je da šaptači Trumpu počnu vikati”

Vijesti o burnom sastanku u Kijevu odmah su odjeknule u Johannesburgu, gdje su se lideri G20 okupili na summitu. Europski čelnici – uključujući britanskog premijera Keira Starmera, talijansku premijerku Giorgiu Meloni, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen – održali su niz kasnonoćnih bilateralnih konzultacija, tražeći način kako usporiti i preoblikovati proces.

“Vrijeme je da šaptači Trumpu počnu vikati”, rekao je jedan od europskih dužnosnika uključenih u rasprave, aludirajući na potrebu da Washingtonu jasno poruče da uvjeti mira ne mogu biti definirani preko glave Ukrajine i Europe. U zajedničkim izjavama s G20, europski lideri ističu da se “odluke o Europi ne mogu donositi bez Europe” i da mirovni plan mora poštovati načelo nepovredivosti granica i suverenitet Ukrajine. :contentReference[oaicite:5]{index=5}

Pukotine i u Washingtonu: dio republikanaca protiv plana

Iako Trump i njegov najuži krug mirovni plan predstavljaju kao “realističan” i “jedini način da se rat brzo okonča”, unutar američke politike nema jedinstvene podrške. Neki utjecajni republikanski senatori javno upozoravaju da bi ovakav sporazum mogao dugoročno oslabiti i Ukrajinu i SAD.

Bivši čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell poručio je da je Vladimir Putin “cijelu godinu pokušavao napraviti budalu od predsjednika Trumpa” i da bi “nagrađivanje ruskog klanja bilo katastrofalno za američke interese”. Takve izjave pokazuju da je dio establishmenta u Republikanskoj stranci zabrinut da bi prebrzi, jednostrani mir mogao samo otvoriti vrata novoj agresiji u budućnosti. :contentReference[oaicite:6]{index=6}

Tjeskobni rokovi, teške odluke

Kako se približava rok koji je zadao Washington, Ukrajina se suočava s iznimno teškom dilemom. Rusija nastavlja vojni pritisak na fronti, rat iscrpljuje gospodarstvo i društvo, a istodobno raste strah da bi gubitak američke podrške mogao dramatično promijeniti odnos snaga na terenu.

Za Europsku uniju, situacija otvara dodatno pitanje: može li EU preuzeti veći teret sigurnosnih, financijskih i vojnih garancija, ako Trumpova administracija odluči smanjiti ili uvjetovati pomoć Ukrajini? Zato europske poruke iz Johannesburga idu u dva smjera – prema Kijevu ide potvrda da “Ukrajina sama odlučuje o svojoj sudbini”, a prema Washingtonu da se mir ne smije kupovati trajnim ustupcima agresoru.

U danima koji slijede postat će jasnije hoće li Zelenski, suočen s pritiscima i iznutra i izvana, uspjeti izlobirati izmjene američko-ruskog plana ili će se sukob oko budućnosti Ukrajine preseliti s bojišnice za pregovarački stol – pod uvjetima koji ne odgovaraju ni Kijevu ni većini europskih prijestolnica.

Zoran / TV Wien