Amerika i Ukrajina dopunile mirovni plan: Zelenski uskoro u Washingtonu?

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina objavile su da su izradile “dopunjeni i dorađeni” mirovni plan za okončanje rata s Rusijom, nakon višednevnih pregovora u Ženevi na kojima su sudjelovali i europski predstavnici. Novi nacrt, kako tvrdi Washington, sadrži snažnija sigurnosna jamstva za Kijev i “bolje odražava ukrajinske nacionalne interese” – iako ključni detalji ostaju tajni, a rasprave o teritoriju i sigurnosti tek slijede.

“Iznimno produktivni” pregovori, malo detalja

U zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Ženevi, Sjedinjene Države i Ukrajina poručile su da su vodile “iznimno produktivne” razgovore i da će rad na mirovnom planu biti nastavljen u nadolazećim danima. Ni Washington ni Kijev nisu objavili puni tekst “dopunjenog plana”, a posebno su osjetljive teme sigurnosnih jamstava i budućeg vojnog statusa Ukrajine.

Bijela kuća je u odvojenoj izjavi naglasila da nova varijanta mirovnog okvira uključuje snažnije sigurnosne garancije za Ukrajinu te da ukrajinska strana smatra da nacrt “odražava njihove nacionalne interese”. Kijev, međutim, zasad nije objavio zasebnu verziju priopćenja niti je ulazio u detalje u javnosti, što otvara prostor za nervozu kod dijela ukrajinske javnosti i saveznika.

Od “pro-ruskog” nacrta do dopunjenog plana

“Dopunjeni” plan nastao je na osnovi ranijeg, 28-točkovnog nacrta američke administracije, koji je prošlog tjedna procurio u javnost i izazvao žestoke reakcije u Ukrajini i Europi. Taj dokument, iza kojeg je formalno stajao Washington, predviđao je da Rusija zadrži de facto kontrolu nad okupiranim područjima Luhanska, Donjecka i Krima, da se zamrzne crta bojišnice u Hersonu, ograniči broj ukrajinskih vojnika te odustane od NATO ambicija – što su mnogi ukrajinski i europski dužnosnici ocijenili praktički kao kapitulaciju.

Pod pritiskom reakcija, ali i europskog kontraproglasa koji je tražio manje teritorijalne ustupke i jača jamstva za Ukrajinu, američka strana sada tvrdi da je sporni nacrt značajno izmijenjen. Formalno, novi dokument bi trebao “u potpunosti poštovati ukrajinski suverenitet”, ali ostaje nejasno kako se to prevodi u konkretne karte i demilitarizirane zone na terenu.

Rubio: “Vrlo sam optimističan” – presudnu riječ još moraju dati predsjednici

Američki državni tajnik Marco Rubio, koji predvodi američku delegaciju u Ženevi, izjavio je da je “vrlo optimističan” glede mogućnosti postizanja dogovora “vrlo skoro” te da su posljednji sastanci bili “najproduktivniji do sada”. Istodobno je upozorio da se o konačnom sporazumu moraju izjasniti predsjednici – dakle Donald Trump i Volodimir Zelenski – te da još postoji nekoliko otvorenih točaka na kojima će izaslanstva nastaviti raditi.

Prema dostupnim informacijama, pregovori u Ženevi traju već oko tri tjedna, ali su se posljednjih dana znatno ubrzali nakon što je prvotni nacrt plana izazvao otpor ne samo u Kijevu, nego i među republikanskim i demokratskim senatorima u Washingtonu, koji su upozorili da takav dokument nagrađuje rusku agresiju.

Hoće li Zelenski putovati u Washington?

Dok pregovarači nastavljaju rad na tekstu, u pozadini se razgovara i o mogućem posjetu predsjednika Zelenskog Washingtonu. Prema navodima upućenih izvora, razmatra se da ukrajinski čelnik već ovoga tjedna otputuje u SAD kako bi izravno s predsjednikom Trumpom razgovarao o ključnim elementima mirovnog plana. Za sada ne postoji službeno potvrđen datum, ali i Washington i Kijev ostavljaju otvorena vrata za takav scenarij, ovisno o napretku pregovora.

Zelenski je i ranije poručivao da je spreman na “iskren rad” oko američkog plana, ali uz jasno istaknute “crvene linije” ukrajinske javnosti – prije svega po pitanju teritorija i dugoročnih sigurnosnih jamstava. Svaka ideja koja bi de iure priznala ruske dobitke na terenu ostaje politički izuzetno osjetljiva u Kijevu.

Ključne mine ispod stola: teritorij, NATO i uloga Europe

Iako američki i ukrajinski dužnosnici govore o “tremendous progress” i “refined frameworku”, ostaje niz pitanja na koja još nema jasnog odgovora:

• Teritorij: hoće li se crta fronte samo “zamrznuti” ili će biti predviđen proces vraćanja okupiranih područja? I u kojem vremenskom okviru?
• Sigurnosna jamstva: hoće li Ukrajina dobiti novu vrstu sigurnosnog aranžmana, možda izvan formalnog NATO članstva, ali uz prisutnost zapadnih snaga ili dugoročne ugovore o pomoći?
• NATO i EU: ostaje li Ukrajini otvoren put prema NATO-u i EU-u, ili će kompromis uključivati neku vrstu političkog “moratorija”?
• Uloga Europe: nekoliko europskih država već je ponudilo vlastiti, stroži pro-ukrajinski plan i kritiziralo prvu verziju američkog dokumenta kao previše sklonu Moskvi. Koliko će europski prijedlozi doista biti ugrađeni u završni tekst?

Zoran / TV Wien