Zelenski najavio ključan potez: Rusija mora platiti za rat, ukrajinsko izaslanstvo se vraća iz Ženeve

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će, nakon povratka ukrajinskog
izaslanstva iz Ženeve i cjelovitog izvješća o pregovorima, donijeti odluku o idućim koracima
u vezi s američkim prijedlogom mirovnog plana. Poručio je da “Rusija mora platiti za ovaj rat”
i da se odluka o korištenju zamrznute ruske imovine nalazi u središtu svake ozbiljne mirovne
formule.

Delegacija se vraća u Kijev: “Na temelju izvješća odredit ćemo iduće korake”

Ukrajinsko izaslanstvo, koje je proteklih dana u Ženevi pregovaralo o
“revidiranom mirovnom okviru” sa Sjedinjenim Državama i drugim partnerima,
vraća se u Kijev. Zelenski je u ponedjeljak poručio da navečer očekuje cjelovito izvješće
pregovarača o napretku razgovora i ključnim porukama saveznika.

“Na temelju tih izvješća odredit ćemo sljedeće korake i njihov tajming. Nastavit ćemo se
koordinirati s Europom i drugim partnerima u svijetu”, rekao je ukrajinski predsjednik.

“Revidirani mirovni okvir”: što je ostalo sporno nakon Ženeve

Američki i ukrajinski pregovarači potvrdili su da je u Ženevi sastavljen
“revidirani mirovni okvir”, kao odgovor na prvotni američki plan od 28
točaka koji je izazvao burne reakcije u Europi i samoj Ukrajini. Taj prvotni dokument, koji je
predviđao odricanje Ukrajine od dijela teritorija, ograničavanje vojske i odustajanje od
članstva u NATO-u, kritiziran je kao previše skrojen po ruskim zahtjevima.

Iako obje strane govore o “napretku” i “ažuriranom” planu, ključna pitanja ostaju otvorena:
kako konkretno zajamčiti ukrajinsku sigurnost nakon rata i na koji način financirati skupu
obnovu zemlje. Europski saveznici, koji u prvoj fazi nisu sudjelovali u pisanju američkog
prijedloga, izradili su vlastite prijedloge s jačim sigurnosnim jamstvima i strožim uvjetima
prema Rusiji.

“Rusija mora platiti za rat”: zamrznuta imovina u središtu rasprave

Govoreći putem video veze sa samita ukrajinskih saveznika u Švedskoj, Zelenski je ponovio da
rat “nikada nije trebao započeti” i da se ne smije dogoditi da agresor na kraju bude nagrađen.
Ukrajinski predsjednik naglasio je da je odluka o korištenju zamrznute ruske državne
imovine jedan od ključnih elemenata bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Dok dio europskih država već mjesecima traži način da se profit od zamrznute ruske imovine
usmjeri na pomoć Ukrajini, pravne i političke dileme i dalje usporavaju proces. Zelenski
smatra da je upravo to pitanje test političke volje Zapada: hoće li Rusija stvarno snositi
posljedice agresije, ili će se teret obnove prebaciti na europske i američke porezne obveznike.

“Svi nastavljamo raditi s partnerima, posebno sa Sjedinjenim Državama, kako bismo pronašli
kompromise koji će nas osnažiti, a ne oslabiti”, poručio je Zelenski.

Visoki ulozi: politički pritisak, europske brige i signal Moskve

Ženevski razgovori odvijaju se na pozadini snažnog političkog pritiska. Washington želi
ubrzati put prema dogovoru, dok u Europi raste strah da bi prebrzi kompromis mogao trajno
oslabiti Ukrajinu i sigurnosnu arhitekturu kontinenta. Više europskih čelnika upozorilo je da
sporazum mora biti i “pravedan” i “trajan”, a poljski premijer poručio je da mir ne smije
doći na štetu sigurnosti istočne Europe.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je, preko posrednika, poruku da bi američki plan “u
načelu” mogao poslužiti kao osnova za pregovore, ali je Kremlj istovremeno nastavio s
raketnim napadima i napredovanjem na bojišnici, što ukrajinska i europska strana tumače kao
klasičan obrazac – tvrde riječi o miru, ali nastavak rata na terenu.

Odluka u Kijevu i nova runda diplomacije

Ukrajinski pregovarači sada se vraćaju u Kijev, gdje će detaljno izvijestiti Zelenskog o
svim prijedlozima i pritiscima u Ženevi. Ovisno o tom izvješću, Kijev će odlučiti hoće li
prihvatiti okvir revidiranog mirovnog plana kao osnovu za daljnje pregovore ili će tražiti
dodatne izmjene.

Zelenski ističe da se odluke donose “pod velikim političkim pritiskom”, ali i da Ukrajina,
kako kaže, “neće prihvatiti mir koji bi značio gubitak dostojanstva ili dugoročne
nesigurnosti”. U međuvremenu, europske prijestolnice i dalje pokušavaju uskladiti vlastite
crvene linije – od pitanja teritorija do sigurnosnih jamstava i raspodjele računa za
obnovu – dok rat na terenu, unatoč diplomatskom maratonu, i dalje traje.