Dan protiv nasilja nad ženama: Svaka treća žena žrtva, šutnja je najopasnija

Svake godine 25. studenoga svijet obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Iza simbola, narančastih zgrada i kampanja stoji teška statistika: nasilje pogađa milijune žena, vrlo često u vlastitom domu. I Austrija pri tome, nažalost, nije iznimka.

Ujedinjeni narodi današnji dan koriste i kao početak globalne kampanje “UNiTE – Orange the World”. Od 25. studenoga do 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava, provodi se niz akcija i događanja poznatih kao “16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja”. Zgrade se osvjetljavaju u narančasto, organiziraju se tribine, performansi i kampanje podizanja svijesti – ali ključni cilj ostaje isti: manje nasilja, više zaštite i konkretne pomoći.

Snažan signal iz Beča: nasilje se događa i u javnom prostoru

Nasilje nad ženama nije “nečiji tuđi problem” ni daleka statistika. I u Austriji, pa tako i u Beču, sve se češće govori o napadima u javnom prijevozu, na ulici, u blizini škola i na stanicama podzemne željeznice. Upravo zato je važno pokazati da i gradski prostor može postati mjesto jasne osude nasilja – ali i podrške žrtvama.

Fotografija koju objavljujemo uz ovaj tekst snimljena je na jednoj od bečkih U-Bahn stanica. Putnici užurbano prolaze, ali plakati, oznake i informacije o linijama za pomoć podsjetnik su da se nasilje događa svuda oko nas – i da je svaka prijava važna. Beč i Austrija time šalju snažan signal: nasilje nad ženama nije “privatna stvar”, nego društveni problem na koji se mora reagirati odmah.

Svaka treća žena doživi nasilje: brojke iza slogana

Prema podacima Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije, oko svake treće žene u svijetu doživi fizičko ili seksualno nasilje tijekom života – najčešće od partnera ili bivšeg partnera. Nasilje može biti fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko ili digitalno, ali posljedice su uvijek duboke i dugotrajne: od narušenog zdravlja i traume, do gubitka posla, izolacije i siromaštva.

U Europi se procjenjuje da je više od 20 % žena doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od partnera, dok je psihičko zlostavljanje još raširenije. U Austriji je u posljednjim godinama posebno u fokusu femicid – ubojstva žena od strane partnera ili bliskih muških osoba. Svaki takav slučaj dramatičan je podsjetnik da upozorenja žrtava vrlo često nisu shvaćena ozbiljno.

Austrija i Beč: linije za pomoć i sigurne kuće

Austrija je potpisnica i ratificirala je Istanbulsku konvenciju, međunarodni dokument Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U praksi to znači da država mora osigurati dostupne linije za pomoć, sigurne kuće, savjetovališta i policijske mjere zaštite. U Beču djeluje mreža organizacija koje pružaju pravnu, psihološku i socijalnu podršku ženama i djeci.

U hitnim situacijama, poziv broju 133 (policija) ili europskom broju 112 ostaje prvi korak. Uz to, u Austriji postoji i Frauenhelpline – savjetodavna linija za žene, dostupna 24 sata dnevno na broj 0800 222 555. Pomoć mogu potražiti i žene koje ne govore njemački, jer su u mreži uključeni prevoditelji i organizacije koje rade s migrantkinjama i izbjeglicama.

Nasilje nije samo udarac: kontrola, prijetnje i ponižavanje su također zlostavljanje

Jedan od razloga zašto žrtve često ostaju same jest to da ni same ne prepoznaju obrasce nasilja – posebno kada nema “vidljivih” modrica. Kontrola kretanja, zabrana kontakta s prijateljima i obitelji, ucjene, ponižavanje, prijetnje djeci, oduzimanje novca ili dokumenata, pratnja i nadzor putem mobitela ili društvenih mreža – sve su to oblici nasilja.

Posebno je opasna kombinacija psihičkog, ekonomskog i fizičkog nasilja, kada žrtva ovisi o počinitelju, nema vlastita sredstva, nema podršku okoline i istovremeno trpi prijetnje i uvrede. U takvim situacijama prvi kontakt – poziv na liniju za pomoć ili razgovor s bliskom osobom – često je presudan.

Što svatko od nas može učiniti?

Nije svatko stručnjak za nasilje u obitelji, ali svatko može odigrati važnu ulogu: poslušati bez osuđivanja, ponuditi informaciju o liniji za pomoć, poći s osobom na policiju ili u savjetovalište, reagirati kada čujemo viku, udarce ili vapaje za pomoć. U javnom prostoru, poput bečkih stanica podzemne, mnogi slučajevi nasilja postanu vidljivi tek kada netko odluči da neće okrenuti glavu na drugu stranu.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama upravo zato nije samo datum na kalendaru. To je podsjetnik da se promjena događa u svakodnevici – u obiteljskoj dinamici, u školama, na poslu, u javnom prijevozu, na sudovima i u policijskim postajama. I da je šutnja najopasnija: koristi počiniteljima, a ostavlja žrtve same.

Zoran / TV Wien