VIJESTI · HRVATSKA
Europski semestar · proračun 2026.
Hrvatskoj stiglo upozorenje Europske komisije: “Obuzdajte rast rashoda u 2026.!”
Europska komisija upozorila je Hrvatsku da je planirani rast neto rashoda u 2025. i 2026. iznad dopuštenih granica prema novom fiskalnom okviru EU-a.
Iako je dio odstupanja “poklopljen” posebnim pravilima za obrambenu potrošnju, Bruxelles poručuje: proračun za 2026. je u opasnosti od neusklađenosti i traži dodatni oprez.
U kratko: poruka Europske komisije Zagrebu
- EK je analizirala nacrt hrvatskog proračuna za 2026. u okviru Europskog semestra.
- Zaključak: Hrvatska je “u opasnosti od neusklađenosti” s preporukama o maksimalnom rastu neto rashoda.
- Za 2025. se neto rashodi projiciraju da rastu 9,6%, iznad preporučenih 6,4%.
- Za 2026. se predviđa rast od 5,6%, iznad preporučenih 4,9%.
- Kumulativno do 2026.: rast od 35,7% prema dopuštenih 32,3%, uz korekciju zbog obrane.
Što je Europska komisija točno rekla Hrvatskoj?
U sklopu jesenskog paketa Europskog semestra, Europska komisija je objavila mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja za 2026. godinu.
Cilj je provjeriti jesu li nacionalni proračuni usklađeni s novim Okvirom za ekonomsko upravljanje EU-a i pravilima Pakta o stabilnosti i rastu.
U slučaju Hrvatske, Komisija naglašava da je u razdoblju 2025.–2028. propisana maksimalna stopa rasta neto rashoda – ključnog pokazatelja fiskalne usklađenosti u novom sustavu.
Prema preporukama Vijeća EU, stopa rasta neto rashoda mora ostati ispod zadane putanje kako bi se osiguralo dugoročno održivo smanjenje duga.
Preporučena putanja rasta neto rashoda za Hrvatsku (Vijeće EU)
| Godina | Maks. godišnji rast neto rashoda (%) | Maks. kumulativni rast od 2023. (%) |
|---|---|---|
| 2025. | 6,4 | 26,2 |
| 2026. | 4,9 | 32,3 |
| 2027. | 4,1 | 37,8 |
| 2028. | 3,7 | 42,9 |
Ove brojke predstavljaju “gornji plafon” – ako neto rashodi rastu brže od ove putanje, država se smatra u riziku kršenja fiskalnih pravila.
Komisija: Hrvatska ide iznad dopuštenog rasta rashoda
Prema jesenskoj ekonomskoj prognozi Europske komisije, neto rashodi Hrvatske trebali bi:
- u 2025. porasti za 9,6%, što je iznad maksimalno dopuštenih 6,4%,
- u 2026. porasti za 5,6%, iznad dopuštenih 4,9%.
Usporedba preporuka i projekcija EK za neto rashode Hrvatske
| Godina | Preporučeni godišnji rast (%) | Projekcija EK – godišnji rast (%) | Odstupanje (p.b.) |
|---|---|---|---|
| 2025. | 6,4 | 9,6 | 3,2 |
| 2026. | 4,9 | 5,6 | 0,7 |
Gledano kumulativno, u odnosu na baznu godinu 2023., Komisija procjenjuje da će se neto rashodi Hrvatske do 2026. povećati za 35,7%,
dok bi, prema preporukama Vijeća, kumulativni rast trebao ostati ispod 32,3%.
To znači razliku u iznosu od 3,4 postotna boda rasta rashoda, što Komisija prevodi u kumulativno odstupanje od oko 1,1% BDP-a.
Obrana kao “olakotna okolnost”: nacionalna klauzula o izuzeću
Novi fiskalni okvir EU-a dopušta državama dodatnu fleksibilnost kada je riječ o povećanju obrambene potrošnje.
U razdoblju od 2025. do 2028. zemlje europodručja mogu – uz odobrenje – dodatno povećati izdvajanja za obranu do 1,5 postotnih bodova BDP-a godišnje,
a taj se iznos neće uračunavati u proračunski deficit pri izračunu neto rashoda.
U hrvatskom slučaju, nakon što se primijeni tzv. nacionalna klauzula o izuzeću zbog povećanih troškova za obranu,
Komisija procjenjuje da projicirano kumulativno odstupanje u 2026. iznosi 0,5% BDP-a – dakle unutar dopuštenog praga od 0,6% BDP-a.
“Komisija smatra da je nacrt proračunskog plana Hrvatske u opasnosti od neusklađenosti s maksimalnim rastom neto rashoda u Preporuci Vijeća.
Stoga poziva Hrvatsku da unutar nacionalnog proračunskog procesa poduzme potrebne mjere kako bi fiskalna politika u 2026. bila u skladu s Preporukom.”
Što su uopće “neto rashodi” u novom sustavu EU-a?
U reformiranom sustavu ekonomskog upravljanja EU-a, umjesto niza pokazatelja (deficit, strukturni saldo, izdaci bez mjera itd.),
sve se svodi na jedan ključni indikator – neto rashode.
To su rashodi opće države umanjeni za:
- troškove kamata,
- diskrecijske porezne mjere (promjene prihoda zbog izmjena poreza),
- rashode za EU programe koji su potpuno pokriveni prihodima iz fondova,
- nacionalno sufinanciranje EU programa,
- cikličke fluktuacije u naknadama za nezaposlene,
- jednokratne i privremene mjere.
Upravo zato se govori o “putanji neto rashoda”: Bruxelles gleda koliko brzo taj “očišćeni” iznos raste u odnosu na BDP i je li to kompatibilno s održivim silaznim trendom javnog duga.
Hrvatska između investicija, socijalnih troškova i pritiska na obranu
Hrvatska u proračunu za 2026. planira dalje povećavati izdvajanja za mirovine, plaće u javnom sektoru, socijalne naknade i investicije,
uz istodobno značajno jačanje obrambene potrošnje i modernizaciju vojske – od Rafalea do raketnih sustava i borbenih vozila. :contentReference[oaicite:4]{index=4}
Premijer Andrej Plenković već je najavio da se Hrvatska želi uskladiti s ambicioznijim NATO ciljevima, što znači trajno veći udio obrane u BDP-u.
To, međutim, istovremeno sužava manevarski prostor za ostale vrste potrošnje ako se želi ostati unutar granica koje postavlja Europska komisija.
Upravo zato EK sada poručuje: fiskalna politika za 2026. mora biti vođena oprezno – bez novih trajnih mjera koje bi dodatno podigle rashode iznad već zadane putanje.
U prijevodu na politički jezik: prostor za preizborne darove i nova trajna povećanja potrošnje bit će vrlo ograničen.
Zoran / TV Wien
