Izbjeglice i njemački jezik: Odluka Grada Beča o ukidanju tečajeva izazvala lavinu reakcija

Grad Beč od sljedeće godine više neće financirati tečajeve njemačkog jezika za izbjeglice.
Najava socijalnog vijećnika Petera Hackera (SPÖ) otvorila je žestoku raspravu između Bečkog socijalnog fonda (FSW) i Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF),
ali i politički sukob oko toga tko zapravo koči integraciju – grad, savezna vlada ili oboje.

Beč povlači kočnicu: “Za tečajeve je nadležan ÖIF, a ne grad”

Vijećnik za socijalna pitanja Grada Beča Peter Hacker (SPÖ) najavio je u razgovoru za dnevnik “Standard” da će grad od sljedeće godine
odustati od financiranja tečajeva njemačkog jezika za izbjeglice.
Razlog je, tvrdi, taj što je za tu zadaću zadužen Austrijski integracijski fond (ÖIF), koji je dio savezne vlade,
ali navodno ne osigurava dovoljno mjesta na tečajevima njemačkog u glavnom gradu.

Bečki socijalni fond FSW je, prema toj računici, godinama uskakao kako bi popunio “rupu” u sustavu:
samo u 2024. subvencionirano je oko 1700 mjesta na tečajevima u ukupnom iznosu od 1,9 milijuna eura,
dok troškovi od 2017. do 2024. dosežu približno 20 milijuna eura.
Hacker smatra da je to preuzimanje obveza savezne države te poručuje da je vrijeme da ÖIF “konačno ispuni svoju dužnost”.

ÖIF uzvraća: “To nije naša zakonska odgovornost”

Austrijski integracijski fond, međutim, potpuno odbacuje Hackerovu interpretaciju.
U odgovoru za APA-u ističu da je pravo na tečajeve njemačkog jezika jasno definirano Zakonom o integraciji
i da ÖIF pruža tečajeve za:

• osobe kojima je odobrena supsidijarna zaštita,
• raseljene osobe iz Ukrajine,
• određene druge kategorije osoba obuhvaćene zakonom.

Tražitelji azila, naglašava ÖIF, nisu obuhvaćeni Zakonom o integraciji, zbog čega za njih nema zakonske obveze financiranja jezičnih tečajeva.
“FSW nikada nije kompenzirao ÖIF, nego je financirao tečajeve za ciljnu skupinu za koju ÖIF nema zakonsku odgovornost”, poručuje Integracijski fond.

U priopćenju se dodatno navodi da se porezni novac mora koristiti u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti
te da ÖIF u Beču pruža kombinaciju klasičnih i online tečajeva, uz jasno određene uvjete sudjelovanja.

4000 pisama i rasprava o “odbijenim” polaznicima

Hacker kao dodatni argument navodi činjenicu da je oko 4000 ljudi nedavno primilo dopis
da ne mogu biti smješteni ni na jedan tečaj njemačkog jezika ÖIF-a.
Po njegovoj interpretaciji, to dokazuje da je ponuda nedovoljna i da potražnja daleko nadmašuje broj dostupnih mjesta.

ÖIF, pak, tvrdi da se ne radi o “odbijenim” polaznicima zbog nedostatka kapaciteta, nego o osobama koje su već iscrpile svoje mogućnosti financiranja
na određenoj jezičnoj razini.
To, prema fondu, uključuje slučajeve u kojima su polaznici:

• bez opravdanja odustali od tečaja,
• bili isključeni iz disciplinskih razloga,
• nisu iskoristili odobrena mjesta na tečajevima.

Te osobe se potom preusmjeravaju na besplatno dostupne online tečajeve preko jezičnog portala ÖIF-a,
uz mogućnost da ponovno dobiju financirano mjesto tek od sljedeće jezične razine.
Na isti argument poziva se i gradski odjel MA40, nadležan za minimalni dohodak, u pismima svojim korisnicima.

Proračunski pritisak: deficit od milijardu eura

Rasprava o nadležnostima dolazi u trenutku kada se Grad Beč suočava s proračunskim deficitom od oko jedne milijarde eura.
Prema informacijama koje je FSW iznio za “Standard”, godišnja ušteda ukidanjem tečajeva njemačkog jezika za izbjeglice
okvirno bi odgovarala iznosima koje je grad ulagao posljednjih godina.

Kritičari, međutim, upozoravaju da je uštedjeti nekoliko milijuna na jeziku i integraciji kratkovidno,
jer dugoročno može povećati troškove socijalne politike, pomoći i nadzora – i, što je jednako važno, dodatno usporiti uključivanje ljudi u društvo i tržište rada.

Zeleni: “Ne možete tražiti integraciju, a ukidati programe integracije”

Bečki Zeleni reagirali su oštrim priopćenjem.
Predsjednica bečkih Zelenih Judith Pühringer poručila je da Beč ovom odlukom ugrožava integraciju:
“Ne možete od ljudi zahtijevati integraciju ako im oduzmete programe integracije koji im se nude”, istaknula je.

Dodala je da “skoro da ne prođe dan, a da bečki SPÖ ne dokaže da je izgubio svoj kompas socijalne i integracijske politike”.
Istodobno je kritizirala i “stalno ping-ponganje” između savezne vlade i Beča, podsjećajući da je SPÖ zastupljen i u saveznoj vladi,
pa je – kako kaže – nepošteno sve svaljivati samo na “drugog”.

Ping-pong Beč – savezna vlada: tko je odgovoran za integraciju?

Ovaj slučaj još jednom razotkriva koliko je austrijski sustav integracije isprepleten nadležnostima, zakonima i političkim interesima.
Grad Beč tvrdi da već godinama plaća ono što bi trebala pokrivati savezna država, dok ÖIF uzvraća da se drži zakonskih okvira i
proziva grad zbog, kako tvrde, pogrešnog tumačenja i javnog pritiska.

U međuvremenu, izbjeglice, tražitelji azila i drugi novopridošli u Beč, kojima je znanje njemačkog preduvjet za posao, školu i svakodnevni život,
ostaju zarobljeni između dvije razine vlasti.
Za njih je ključno pitanje jednostavno: hoće li i gdje od 2025. godine moći pohađati kvalitetne i dostupne tečajeve jezika – ili će se integracija svesti na online platforme i liste čekanja.

Rasprava o tome je li jezik trošak ili investicija u budućnost grada tek je otvorena.
Odluka Beča da se povuče iz financiranja tečajeva za one koji nisu pokriveni Zakonom o integraciji bit će u narednim mjesecima jedan od testova
koliko su austrijska politika i institucije spremne dugoročno ulagati u integraciju, a ne samo kratkoročno rezati proračun.

Zoran / TV Wien