VIJESTI · AUSTRIJA
TV Wien / Beč · EU politika · Migracije
Karner poručuje Bruxellesu: „Stanovništvo EU-a više ne može slušati riječ solidarnost“
U intervjuu za njemački Die Welt austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner oštro je napao „mehanizam solidarnosti“ u novom azilnom paktu EU-a i poručio da Austrija neće sudjelovati u obveznoj raspodjeli migranata. Istodobno upozorava na novu sigurnosnu prijetnju – dronove nakon rata u Ukrajini.
„Stanovništvo EU-a više ne može čuti riječ ‘solidarnost’ kada je riječ o migracijama“, poručio je Gerhard Karner (ÖVP) u intervjuu za njemački Die Welt, kritizirajući novi „mehanizam solidarnosti“ u okviru azilnog pakta Europske unije koji bi trebao u potpunosti stupiti na snagu sredinom 2026. godine.
Umjesto obvezne raspodjele tražitelja azila među državama članicama, Karner zagovara model koji se fokusira na zaustavljanje migranata izvan Europe, postupke azila u trećim zemljama, centre za povratak i „robustnu zaštitu vanjskih granica, po potrebi i uz pomoć vojske“.
Što je zapravo „mehanizam solidarnosti“ u novom azilnom paktu?
Novi azilni pakt EU-a predviđa da države na vanjskim granicama Unije – poput Grčke, Italije, Španjolske ili Cipra – mogu tražiti pomoć drugih članica kroz tzv. solidarni mehanizam. Ta pomoć može biti:
- premještanje (relokacija) dijela migranata u druge države članice
- ili financijski doprinos i operativna pomoć umjesto prihvata ljudi
Pakt bi se trebao u potpunosti primjenjivati od lipnja 2026., uz godišnja izvješća o migracijama i uspostavu „solidarnog fonda“ za zemlje pod najvećim pritiskom.
Austrija: „Već smo učinili svoje, raspodjela ne dolazi u obzir“
Karner je ponovio da za Austriju obvezna raspodjela migranata „ne dolazi u obzir“ te da se moraju priznati napori Beča u zadnjim godinama, tijekom kojih je zemlja primila velik broj tražitelja azila i izbjeglica.
Prema aktualnim planovima Komisije, dio država dobit će izuzeća od obveze relokacije upravo zbog „posebnog opterećenja u proteklim godinama“. U tu skupinu spada i Austrija, dok bi neke zapadne države – primjerice Njemačka – trebale snažnije sudjelovati u relokaciji ili financijskoj pomoći, što već izaziva nove političke rasprave.
Za kritičare, to znači nastavak klasične podjele na „frontline“ države i one koje pokušavaju kupiti svoj izlazak iz problema. Za vladu u Beču, pak, radi se o priznanju da je Austrija već godinama iznad prosjeka po broju primljenih migranata i da joj treba rasterećenje, a ne novi val obveza.
Nakon rata u Ukrajini – dronovi kao nova sigurnosna prijetnja
U istom razgovoru za njemačke medije Karner je upozorio i na nešto što na prvi pogled nema veze s azilom, ali itekako dira u pitanje sigurnosti: širenje naprednih dronova i oružja nakon završetka rata u Ukrajini.
Prema procjenama europskih sigurnosnih službi, dio sofisticiranog naoružanja mogao bi završiti na crnom tržištu i u rukama organiziranog kriminala. To ne znači samo rizik za granice, već i za kritičnu infrastrukturu – od zračnih luka do energetskih postrojenja. Europska komisija već priprema fond za nabavu dronova i antidron sustava za zaštitu granica, što pokazuje da se sigurnosni fokus Unije polako širi i izvan klasične teme azila.
Što ova rasprava znači za građane?
Karnerov istup dobro pokazuje gdje će se voditi sljedeće velike bitke oko migracija: između retorike solidarnosti u Bruxellesu i političkog pritiska na nacionalne vlade da „zatvore slavine“ migracijskih ruta. Pritom Austrija sebe predstavlja kao državu koja je već napravila više od svog dijela posla – i sada ne želi nove obvezne kvote, nego prije svega jaču zaštitu granica i postupke izvan teritorija EU-a.
Za građane, međutim, ključna pitanja ostaju vrlo konkretna: hoće li nove mjere zaista smanjiti neregularne dolaske, hoće li azilni sustav postati brži i pravedniji – i hoće li se sigurnosni rizici, od krijumčarskih mreža do dronova, rješavati sustavno, a ne tek nakon iduće krize.
TV Wien / TV Beč nastavlja pratiti pregovore o azilnom paktu i austrijsku poziciju u mjesecima koji slijede, osobito kako se približava rok potpune primjene novih pravila u lipnju 2026.
