Mađarska na udaru Europskog parlamenta: “Hibridni režim izborne autokracije” i poziv na odlučne mjere

Europski parlament ocjenjuje da se Mađarska pretvara u “hibridni režim izborne autokracije” i poziva Komisiju i Vijeće EU-a
na odlučnije djelovanje zbog kontinuiranog kršenja vladavine prava i europskih vrijednosti.
U novom izvješću eurozastupnici upozoravaju da mađarska kriza više nije samo nacionalni problem, nego prijetnja pravnom poretku cijele Unije.

“Hibridni režim izborne autokracije” i članak 7

U usvojenom izvješću eurozastupnici konstatiraju da se situacija u Mađarskoj nastavila pogoršavati,
djelomično i zbog toga što Vijeće EU-a godinama ne poduzima odlučne korake u postupku prema članku 7 Ugovora o EU-u.

Parlament ponavlja svoju ocjenu da se Mađarska pretvara u “hibridni režim izborne autokracije” –
politički sustav u kojem se formalno održavaju izbori, ali su institucije, mediji i pravosuđe toliko podvrgnuti vladajućoj strukturi
da demokracija postaje tek fasada. Zastupnici zato pozivaju Vijeće da konačno prijeđe s upozorenja na konkretne korake prema članku 7,
uključujući i mogućnost suspenzije prava glasa Mađarske u Vijeću.

Izvjestiteljica, nizozemska eurozastupnica Tineke Strik (Zeleni), poručila je da je
“nedostatak odlučnih akcija Komisije i Vijeća protiv Mađarske omogućio kontinuiranu eroziju demokracije i vladavine prava”
te upozorila da EU ne može dopuštati daljnju “autokratizaciju” jedne članice bez posljedica.

Veto kao sredstvo pritiska i presude koje se “preispituju”

Zastupnici oštro kritiziraju način na koji Budimpešta koristi veto u Vijeću EU-a –
posebice u pitanjima sankcija, pomoći Ukrajini i ključnih odluka – kao sredstvo političkog pritiska na ostale članice.
U izvješću se navodi da takva praksa potkopava zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije.

Parlament se bavi i odnosom Mađarske prema europskim sudovima.
Osuđuje činjenicu da mađarski Vrhovni sud ponovno preispituje presude Suda Europske unije prije nego što se primijene u nacionalnom pravnom poretku,
što je suprotno uobičajenoj praksi i dovodi u pitanje primat prava EU-a.
Usto, Mađarska sustavno odbija provoditi presude Europskog suda za ljudska prava, čime, kako upozoravaju zastupnici, razara povjerenje u zajednički pravni okvir.

Korupcija, EU fondovi i antikorupcijsko tijelo “svezanih ruku”

Veliki dio izvješća posvećen je vezi između korupcije i izbornog integriteta.
Europarlamentarci upozoravaju na klijentelističke mreže bliske vlasti,
kontinuirane pritiske na tijelo zaduženo za borbu protiv korupcije te činjenicu da je time potencijalno doveden u pitanje čitav iznos EU sredstava dodijeljenih Mađarskoj.

Kritiziraju i odluku Europske komisije da odblokira dio kohezijskih sredstava Budimpešti –
odluku koju je Europski parlament sam osporio pred Sudom EU-a – uz jasnu poruku da je potrebno
osigurati da krajnji korisnici (uključujući civilno društvo, sveučilišta i lokalne projekte) ne budu kažnjeni zbog postupaka vlasti.

Mediji, Pride i politički motivirani biznis

Parlament Mađarskoj zamjera i sustavno slabljenje nacionalnog sudskog vijeća,
nepoštivanje prava građana te prijetnje akademskoj slobodi kroz pritiske na sveučilišta i istraživačke institucije.

Posebno su istaknute:

• politički motivirane poslovne prakse i pogodovanje “prijateljskim” tvrtkama,
• državno oglašavanje usmjereno gotovo isključivo prema medijima naklonjenima vladi,
• de facto ustavna zabrana Povorki ponosa i drugih LGBTIQ okupljanja kroz restriktivne zakone i policijske odluke.

Zastupnici upozoravaju da takve mjere stvaraju atmosferu straha i autocenzure te dodatno sužavaju prostor za opoziciju i kritičke glasove u društvu.

AI, lažni videi i izbori 2026.: nova fronta demokratske borbe

U izvješću se prvi put detaljno analizira i upotreba sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom u političkim kampanjama u Mađarskoj.
Eurozastupnici upozoravaju na sve češću pojavu neoznačenog političkog sadržaja, uključujući lažne videozapise (deepfake)
objavljene na kanalima usko povezanim s vladajućom strankom uoči izbora 2026. godine.

Takvi materijali, navodi se, dovode u pitanje usklađenost s Zakonom o digitalnim uslugama,
pravilima EU-a o zaštiti podataka te budućim Zakonom o umjetnoj inteligenciji.
Namjerno korištenje AI sadržaja za obmanjivanje birača, diskreditiranje političkih protivnika
i narušavanje integriteta izbornog procesa može, ističu zastupnici, predstavljati ozbiljnu prijetnju pravednosti demokratskih izbora.

Navodna špijunaža u institucijama EU-a i povjerenik Várhelyi

Europski parlament također očekuje da se istraga Komisije o navodnoj mađarskoj špijunaži unutar institucija EU-a
dovrši što je prije moguće.
Posebno ih zanima i uloga povjerenika Olivéra Várhelyija, koji je u vrijeme navodnih događaja vodio Stalno predstavništvo Mađarske pri EU-u. :contentReference[oaicite:12]{index=12}

Zastupnici naglašavaju da nalaz istrage mora dovesti do opipljivih posljedica za sve uključene –
jer, kako poručuju, EU ne smije tolerirati situaciju u kojoj pojedina država članica koristi svoje položaje u institucijama Unije
za obavještajne ili politički motivirane akcije protiv same Unije.

Zaključna poruka Europskog parlamenta je jasna:
bez obzira na to što je Mađarska i dalje punopravna članica EU-a, njezin trenutni politički smjer,
prema većini u Parlamentu, sve više se udaljava od temeljnih vrijednosti na kojima Unija počiva.
Sljedeći potez je na Vijeću i Komisiji – hoće li ostati na upozorenjima ili konačno posegnuti za najjačim alatima koje im daje članak 7.

Zoran / TV Wien