Talijanski Senat odgodio je raspravu o važnome zakonu kojim bi se prvi put izričito propisalo da spolni odnos bez pristanka predstavlja silovanje. Iako je donji dom prijedlog već usvojio i očekivalo se da će ga Senat potvrditi upravo na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, tema je u zadnji čas skinuta s dnevnog reda nakon pritiska koalicijskog partnera, krajnje desne Lige.

Mjera je trebala biti snažan simboličan i pravni iskorak: jasno poručiti da je “seks bez pristanka – silovanje” te olakšati kazneni progon počinitelja u slučajevima u kojima nema fizičke prisile, ali nema ni slobodne volje žrtve. Umjesto toga, potez Senata otvorio je novo političko bojno polje unutar same vladajuće većine.

Što bi promijenio novi zakon: od “nasilja” do slobodnog pristanka

Prema važećem talijanskom kaznenom zakonu, seksualno nasilje definira se kao prisiljavanje ili podvrgavanje određene osobe seksualnom odnosu “putem nasilja, prijetnji ili zloupotrebe ovlasti”. Drugim riječima, naglasak je na dokazivanju fizičke sile ili prijetnje, što mnoge ženske organizacije i pravni stručnjaci godinama kritiziraju kao zastarjelo i nedostatno.

Novim zakonom, koji je donji dom usvojio ranije tijekom studenoga, propisalo bi se da je kazneno djelo silovanja svaki spolni odnos koji se događa bez “slobodnog i aktualnog pristanka” druge osobe. Za takvo je djelo predviđena kazna od šest do 12 godina zatvora, bez obzira na to je li počinitelj koristio fizičko nasilje ili ne.

Takva definicija približila bi Italiju standardima koje već primjenjuju neke druge europske države, ali i preporukama međunarodnih organizacija koje inzistiraju na konceptu pristanka kao središtu zakona o seksualnom nasilju.

Neobičan dvostranački pakt Meloni – oporba, pa zaokret Lige

Inicijativu su zajednički gurali zastupnici vladajuće desnice i oporbene Demokratske stranke (PD), što je za talijanske prilike rijedak primjer suradnje na tako osjetljivoj temi. U političkom smislu, premijerka Giorgia Meloni i čelnica PD-a Elly Schlein dogovorile su tekst koji je trebao poslati jasnu poruku da je zaštita žena i žrtava seksualnog nasilja iznad stranačkih rovova.

No, u završnici procesa, koalicijski partner Liga, koju predvodi zamjenik premijera Matteo Salvini, zatražio je odgodu rasprave u Senatu. Stranka je izrazila zabrinutost zbog dijela zakona u kojem se za neke “manje ozbiljne” slučajeve predviđa mogućnost smanjenja kazne, uz bojažljivu argumentaciju da bi se time navodno poslala kriva poruka.

Taj manevar Lige došao je u trenutku kada se stranka nalazi u uzlaznoj političkoj fazi nakon velike pobjede na regionalnim izborima u Venetu, što je dodatno pojačalo sumnje da je riječ o unutarnje-političkom pozicioniranju, a ne o suštinskim pravnim dvojbama.

“Sramotno zaustavljanje zakona”: oštre reakcije oporbe i aktivista

Oporba i brojne organizacije za prava žena odluku Senata dočekale su s ogorčenjem, tim više što je do odgode došlo upravo na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Visoki dužnosnik Demokratske stranke Alessandro Zan opisao je potez riječima da “blokirati zakon o važnosti pristanka na spolni odnos na sam Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama nije samo ozbiljno, već i sramotno”.

“Promjena mišljenja i zaokret vladajuće koalicije šalje razornu poruku – dostojanstvo i sigurnost žena vrijede manje od unutarnje politike desnice”, dodao je Zan, naglasivši da se propušta povijesna prilika za jasnu i snažnu reformu.

Vladini dužnosnici, s druge strane, pokušavaju smiriti situaciju. Ministrica za obitelj Eugenia Roccella poručila je kako je “bolje odvojiti više vremena, ali donijeti uvjerljiv zakon”, uz objašnjenje da su u vezi s pojedinim elementima teksta iznesene “snažne sumnje”. Nije, međutim, precizirala postoji li rok do kojeg bi rasprava trebala biti nastavljena.

Parlament usvojio zakon o femicidu: poseban zločin, doživotna kazna

Dok je zakon o pristanku privremeno zaustavljen, talijanski parlament istodobno je usvojio drugi ključni propis: femicid se po prvi put uvodi kao posebno kazneno djelo u kazneni zakon. Ubojstvo žene motivirano njezinim spolom tako će se izričito tretirati kao femicid, koji se kažnjava doživotnim zatvorom.

Ovaj je zakon odgovor na niz brutalnih femicida koji su posljednjih mjeseci šokirali Italiju i izazvali masovne prosvjede. Ženske organizacije godinama upozoravaju da država i policija moraju učiniti mnogo više na prevenciji nasilja, ranom prepoznavanju rizika te zaštiti žena koje već prijavljuju prijetnje, uhođenje i fizičko nasilje.

Premijerka Giorgia Meloni pozdravila je izglasavanje zakona o femicidu, poručivši da želi “graditi Italiju u kojoj se nijedna žena nikada ne bi trebala osjećati usamljeno, ugroženo ili da joj se ne vjeruje”. Istodobno, nije komentirala obustavljeni prijedlog zakona o pristanku, što dodatno otvara prostor za tumačenja o unutarnjim nesuglasicama u koaliciji.

Što zapravo poručuje ova odgoda – i Italiji i Europi

Italija se ovim paketom zakona pokušava pozicionirati kao država koja ozbiljno shvaća nasilje nad ženama – od femicida do seksualnog nasilja. No politička poruka je podijeljena: s jedne strane, femicid se tretira kao najteži zločin s doživotnom kaznom; s druge strane, najavljeni iskorak prema modelu “ne znači ne” u seksualnim deliktima zakočen je u Senatu.

Za žrtve i aktivistkinje, ključna će pitanja u narednim tjednima biti vrlo konkretna: hoće li zakon o pristanku doista biti dorađen i usvojen, ili će ostati žrtva koalicijskih borbi i kratkoročnih političkih kalkulacija. Ishod neće biti važan samo za Italiju, nego i za širi europski kontekst u kojem se vodi borba za usklađivanje definicije silovanja s principom slobodnog i jasnog pristanka.

Dok se u parlamentu traži kompromis, statistike nasilja nad ženama i dalje su neumoljive. Odgoda zakona tako ne ostaje samo tehničko pitanje procedure, nego i snažan test političke volje da se zaštita žena stvarno stavi ispred stranačkih interesa.

Zoran / TV Wien