Alarmantna statistika: Austrija među najgorima u EU po rastu stvarnih prihoda

Dok realni dohoci u mnogim državama Europske unije snažno rastu, Austrija se kreće puževim korakom. Prema Eurostatu, samo su tri zemlje u goroj poziciji, što otvara ozbiljna pitanja o gospodarskoj politici i životnom standardu.

Prihodi u Europi znatno su porasli tijekom posljednjih 20 godina, ali prema podacima statističke agencije EU, Eurostata, Austrija osjetno zaostaje. Analiza realnog raspoloživog dohotka kućanstava po glavi stanovnika – dakle novca koji preostaje nakon poreza i doprinosa, prilagođenog inflaciji – pokazuje da je zemlja završila gotovo pri dnu ljestvice Europske unije.

Dok je u EU u prosjeku realni dohodak po glavi stanovnika između 2004. i 2024. porastao za 22 posto, u Austriji je rast iznosio samo 14 posto. To je svrstava među članice s najslabijim rezultatima u Uniji. Lošije su prošle tek tri zemlje: Grčka s padom od 5 posto, Italija s minus 4 posto te Španjolska, u kojoj je rast iznosio 11 posto.

Sasvim drugačija slika vidi se u istočnoj Europi, gdje su kućanstva bilježila izrazito snažnu dinamiku rasta – iako su krenula s mnogo niže početne razine. Rumunjska je u promatranom razdoblju skočila za čak 134 posto, Litva za 95 posto, Poljska za 91 posto, a Malta za 90 posto. Čak i Njemačka, s kojom se Austrija često uspoređuje, sada bilježi oko 24 posto veće realne prihode nego 2004. godine, dok su Šveđani na plus 28 posto, a Irci na impresivnih 32 posto.

Plima i oseka europskih prihoda: krize ostavile dubok trag

Europska priča o prihodima u posljednja dva desetljeća jasno pokazuje valove plime i oseke. Nakon snažnog početnog rasta, globalna financijska kriza 2008. naglo je prekinula uzlaznu putanju. Između 2008. i 2011. rast je praktički stagnirao, a 2012. i 2013. zabilježen je čak i pad realnih dohodaka.

Uslijedilo je duže razdoblje solidnog oporavka, sve do izbijanja pandemije koronavirusa 2020. godine, kada je ponovno došlo do sloma. Godina 2021. donijela je snažan skok, ali su 2022. i 2023. obilježene tek umjerenim rastom. Prema prvim brojkama za 2024., čini se da se rast opet lagano ubrzava – ali Austrija u toj igri i dalje ne uspijeva uhvatiti korak s najboljima.

Visoki porezi, skupa energija i strukturni problemi

Zašto Austrija zaostaje? Prema ekonomistu Janu Klugeu iz ekonomski liberalnog think tanka Agenda Austria, ključ je u dugoročno slabijem gospodarskom rastu. Od financijske krize, upozorava, Austrija sustavno zaostaje za mnogim zemljama jer ju koče rekordno visoki porezi i nameti, visoka cijena energije, nerazvijeno tržište kapitala te problemi s tržištem rada i demografijom.

„Možemo zaraditi samo ono što proizvedemo – a stvarni gospodarski učinak jednostavno je rastao sporije nego u većini drugih europskih zemalja“, poručuje Kluge. Posljedica je jasna: realni prihodi austrijskih kućanstava sve više zaostaju u međunarodnim usporedbama, iako se zemlja i dalje doživljava kao bogata i uređena.

Momentum institut: Austrija se nije oporavila od nizanja kriza

S druge strane, sindikatima blizak Momentum institut naglasak stavlja na način na koji je Austrija prošla kroz niz kriza. Prema analizi zamjenice glavne ekonomistice Barbare Schuster, Austrija se „nije uspjela pravilno oporaviti“ nakon financijske krize, pandemije i inflacijske krize.

Ona ističe kako je zemlja prošla lošije od brojnih drugih država upravo kroz ta kritična razdoblja, što je usporilo rast realnih dohodaka. Dodatni problem vidi u godinama obračuna plaća koje nisu u potpunosti pratile inflaciju, kao i u socijalnim naknadama koje dugo nisu bile adekvatno indeksirane. Sve to zajedno dovelo je do sporijeg oporavka i slabijeg rasta stvarnih prihoda u usporedbi s ostatkom Europske unije.

Kombinacija strukturnih slabosti, niza kriznih godina i nedovoljno brzog prilagođavanja plaća i socijalnih naknada dovela je Austriju u neugodan položaj: službeno je još uvijek među bogatijim državama EU, ali po dinamici rasta stvarnih prihoda sada sve češće gleda konkurente – i istok Europe – kako joj izmiču.

Zoran / TV Wien