Koliko Austrijanci troše za Božić? Prosjek skočio na 814 eura, ali mnogi odustaju od darova

Prosječna božićna potrošnja u Austriji ove godine iznosi 814 eura, pokazuje novo istraživanje na 400 ispitanika. Iza prosjeka, međutim, krije se velika razlika: oni bez financijskih briga troše gotovo tri puta više od onih s poteškoćama, a sve više ljudi darove reže – ili ih potpuno izbacuje.

Nedavno istraživanje provedeno na uzorku od 400 ljudi u Austriji daje jasniju sliku koliko Božić doista košta kućne proračune. Prosječna božićna potrošnja među ispitanicima iznosi 814 eura – uključujući darove, hranu i piće, putovanja i druge blagdanske troškove.

Prema podacima istraživanja, provedenog za banku99, financijska situacija i dob snažno određuju koliko će se tko “ispružiti”. Dok se neki jedva uklapaju u skromniji budžet, drugi Božić koriste kao priliku za izdašno trošenje – uz rizik da uđu i u minus.

Bogatiji troše gotovo tri puta više od onih s poteškoćama

Ispitanici koji se suočavaju sa značajnim financijskim poteškoćama za Božić u prosjeku izdvoje oko 638 eura. Kod onih koji navode da nemaju financijskih briga, potrošnja skače na 1.652 eura – gotovo tri puta više.

Dob također igra ulogu: osobe u dobi od 30 do 49 godina najizdašnije su, s prosječnom potrošnjom od 939 eura. Slijede ispitanici stariji od 49 godina sa 802 eura, dok oni mlađi od 30 godina u prosjeku troše 599 eura na božićne troškove.

Više od 40 % planira potrošiti manje, neki darove potpuno ukidaju

Gotovo 42 posto ispitanika kaže da se oslanja na božićni bonus kako bi pokrili troškove blagdana. Istodobno, više od 40 posto planira ove godine potrošiti manje nego lani. Od onih koji “stežu remen”, 41 posto smanjit će iznos za darove, a više od četvrtine – 28 posto – darove u potpunosti izbacuje.

Samo oko 23 posto ulazi u božićno razdoblje s osjećajem potpune financijske sigurnosti. Svaki sedmi ispitanik, odnosno 15 posto, priznaje da povremeno ode u minus na računu kako bi platio božićne poklone i blagdansku potrošnju.

„Za mnoge je Božić najljepše doba godine, ali i financijski izazovno. Pritisak da se daju velikodušni darovi, kao i visoki troškovi za hranu na proslavama s prijateljima i obitelji, opterećuju mnoge kućne proračune“, komentira Bernhard Hohenegger, voditelj tržišta u bank99. Preporuka je jednostavna: pratiti vlastitu potrošnju i unaprijed postaviti realan proračun.

Darovi i hrana najveći trošak, putovanja “pojedu” najviše po izletu

Prema istraživanju, 64 posto ispitanika navodi da su darovi na vrhu božićnih troškova. U prosjeku se za poklone izdvoji oko 260 eura. Na drugom mjestu su troškovi hrane i pića – 51 posto ispitanika ih označava kao važnu stavku, s prosječnim iznosom od 154 eura.

Otprilike trećina ispitanika (32 posto) ima i putne troškove tijekom blagdana – bilo da je riječ o posjetu obitelji i prijateljima ili odlasku na odmor. Kada putuju, za prijevoz i putovanja u prosjeku potroše oko 419 eura.

Muškarci troše više, žene bolje planiraju i više štede za Božić

Božićni budžeti razlikuju se i po spolu. Žene u svojem proračunu više naglašavaju darove (65 % žena naspram 44 % muškaraca), hranu i piće (59 % : 44 %), ukrase (23 % : 15 %) i stiliziranje / odjeću (21 % : 15 %).

Muškarci su, s druge strane, izdašniji kada je riječ o izlascima i objedovanju vani (25 % muškaraca, 21 % žena), kao i o prijevozu i putovanjima (22 % : 14 %). U prosjeku muškarci imaju i veće ukupne božićne troškove – oko 865 eura, dok žene troše oko 764 eura.

Zanimljivo je da 45 posto žena kaže da ove godine troši manje na darove nego lani (kod muškaraca 37 posto), a 29 posto žena posebno štedi za Božić, dok to čini tek 18 posto muškaraca. Više od četvrtine muškaraca (27 posto) navodi da im božićni troškovi “nisu faktor”, dok to vrijedi za oko petinu žena (19 posto). Istovremeno, oko 30 posto muškaraca barem povremeno potpuno odustaje od darova – nešto češće nego žene.

Srednja generacija troši bonus, mlađi češće doniraju

Dob je važan čimbenik i kada je riječ o tome odakle dolazi novac za Božić. Ispitanici u dobi od 30 do 49 godina najčešće se oslanjaju na božićni bonus – čini to 49 posto njih. Kod onih starijih od 49 godina taj udio iznosi 40 posto, a kod mlađih od 30 godina 29 posto.

Mlađa dobna skupina, međutim, prednjači kada je riječ o doniranju. Oko 31 posto ispitanika mlađih od 30 godina daruje novac ili poklone društvenim i dobrotvornim organizacijama tijekom Božića. U skupini starijih od 49 godina to čini 26 posto, a u dobi 30–49 godina 25 posto.

Zoran / TV Wien