Putin otkrio svoj uvjet za mir: „Ako se Kijev ne povuče, zauzet ćemo sve vojnim putem“

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da bi američki plan za okončanje rata u Ukrajini mogao „poslužiti kao temelj za buduće sporazume“, ali je jasno stavio do znanja da će Rusija nastaviti ofenzivu sve dok se ukrajinske trupe ne povuku s teritorija koje Moskva smatra svojim. Kijev i europski saveznici takve teritorijalne ustupke odbacuju kao neprihvatljive.

„Povući će se – ili ćemo ih mi otjerati“: Putin poručuje da rata nema bez teritorijalnih ustupaka

Govoreći pred novinarima u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana, Vladimir Putin je prvi put otvoreno povezao američki mirovni plan s ruskim ratnim ciljevima na terenu. Plan, koji je izradila administracija Donalda Trumpa u 28 točaka, već tjednima izaziva kontroverze jer je u prvoj verziji u velikoj mjeri odražavao ruske zahtjeve – od smanjenja ukrajinske vojske do trajne zabrane pristupanja NATO-u.

Putin je poručio da američki tekst „može poslužiti kao temelj za buduće sporazume“, ali je odmah podigao ulog ponavljanjem maksimalističkog zahtjeva: rat će se okončati tek kad se ukrajinske trupe povuku s teritorija koji Moskva smatra dijelom Rusije. „Kada ukrajinske trupe napuste teritorije koje drže, borbe će stati. Ako ne odu, ostvarit ćemo to vojnim sredstvima“, rekao je ruski čelnik.

Četiri oblasti i „ostatak kasnije“: što Moskva želi dobiti za stolom – a što na bojištu

Rusija trenutačno kontrolira gotovo 20 posto međunarodno priznate ukrajinske teritorije, uključujući Krim, gotovo cijelu Lugansku oblast te velike dijelove Donjecke, Hersonske i Zaporiške oblasti.

Kremlj sada zahtijeva da se Ukrajina formalno odrekne cijelih četiriju anektiranih oblasti – iako ruske snage ni nakon gotovo četiri godine rata nisu uspjele osvojiti taj teritorij u potpunosti. Posebno je osjetljivo područje tzv. „obrambenog pojasa“ gradova i mjesta u Donjeckoj oblasti, čiji bi pad otvorio put dublje prema ukrajinskoj unutrašnjosti, ali bi i rusku vojsku izložio ogromnim ljudskim i materijalnim gubicima.

U posljednjim tjednima ruske snage bilježe određene dobitke u zoni oko grada Pokrovska, važnog čvorišta u Donbasu, ali analize pokazuju da je tempo napredovanja spor, a cijena vrlo visoka. Institut za proučavanje rata (ISW) ističe da Rusija nije pokazala sposobnost da zauzme veće, snažno utvrđene gradove još od prvih mjeseci rata.

Trumpov plan pod vatrom kritika: teritorijalni ustupci, „ograničena vojska“ i NATO blokada

Detalji američkog mirovnog plana, koji je procurio u medije, izazvali su šok u Kijevu i nelagodu u mnogim europskim prijestolnicama. Izvorna verzija sadržavala je ključne elemente ruskog stajališta: Ukrajina bi se morala odreći dijela okupiranog teritorija, trajno odustati od ulaska u NATO i pristati na smanjenje vlastite vojske na ograničeni broj vojnika.

Nakon snažne reakcije Kijeva i europskih saveznika, dokument je revidiran, no ruska strana poručuje da joj izmjene ne idu u prilog. Putin javno govori da je plan „zanimljiv“ i da u određenim dijelovima može poslužiti kao temelj za dogovor, ali istovremeno inzistira na teritorijalnim zahtjevima koje Ukrajina i dalje smatra neprihvatljivima.

U Moskvu sljedećeg tjedna treba stići posebni američki izaslanik Steve Witkoff, dok će se ukrajinski pregovarači paralelno sastajati s američkim timom kako bi pokušali dodatno izmijeniti najspornije točke dokumenta.

Kijev: „Ne odričemo se zemlje“ – Europa strahuje od opasnog presedana

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegov najuži tim u više su navrata jasno poručili da neće pristati na formalno odricanje teritorija u zamjenu za prekid vatre. Dužnosnici iz Kijeva upozoravaju da bi takav dogovor samo ohrabrio agresora i otvorio vrata novim napadima u budućnosti.

Slične poruke dolaze i iz više europskih prijestolnica. Iako je rat iscrpio i europske ekonomije i političku scenu, većina članica EU upozorava da bi „mir u zamjenu za teritorij“ stvorio presedan koji bi mogao destabilizirati ne samo istočno europsko susjedstvo nego i druge krizne točke u svijetu: poruka bi bila da se agresijom i okupacijom na kraju isplati mijenjati granice.

„Sve ili ništa“ na papiru, rovovska stvarnost na terenu

Iza velikih izjava o „osvajanju svega“ krije se stvarnost rata iscrpljivanja. Rusija i dalje drži otprilike petinu ukrajinskog teritorija, ali je za svaki dodatni kilometar posljednjih mjeseci plaćala visoku cijenu. Linija bojišnice proteže se kroz niz utvrđenih gradova i sela, a napredovanje se mjeri u stotinama metara, ne u dramatičnim prodorima.

Institut za proučavanje rata (ISW) u najnovijoj analizi upozorava da, čak i uz sadašnji tempo, zauzimanje cijele Donjecke oblasti za Rusiju predstavlja potencijalno višegodišnji projekt, uz stalne gubitke ljudstva i tehnike. Moskva stoga kombinira vojni pritisak na fronti s političkim pritiskom kroz mirovne prijedloge, pokušavajući Zapad uvjeriti da je „bolje prihvatiti ruske uvjete sada nego kasnije“.

Ukrajina i većina njezinih partnera zasad odgovaraju suprotnom logikom: bolje je izdržati sada, nego pristati na dogovor koji bi nagradio agresiju, ostavio milijune ljudi pod okupacijom i otvorio vrata budućim ratovima za granice.

Od Biškeka do Moskve i Ženeve: mir na papiru, rat u stvarnosti

Putinova poruka iz Biškeka dolazi u trenutku kada se američki izaslanici spremaju u Moskvu, a ukrajinska delegacija nastavlja pregovore sa SAD-om i europskim partnerima. Na papiru, postoji više verzija mirovnih planova nego ikada dosad. U praksi, rat se nastavlja gotovo istim intenzitetom, s malim pomacima bojišnice i velikim ljudskim gubicima s obje strane.

Hoće li Trumpov plan, revidiran i prilagođen, doista postati „temelj za budući dogovor“, ili će ostati još jedan dokument koji je kratko potresao naslovnice, a potom završio u ladici – ovisit će o spremnosti Moskve da odustane od maksimalističkih zahtjeva i o sposobnosti Kijeva i njegovih saveznika da dugoročno izdrže pritisak. Za sada, poruke iz Kremlja pokazuju jedno: Rusija još uvijek računa da može dobiti više – ako ne za stolom, onda na bojištu.