Sve zbog sankcija: Ruska nafta u studenom čak 23 % jeftinija od Brenta

Ruska nafta Urals u studenom je bila čak 23 posto jeftinija od barela na londonskom tržištu, pokazuje najnovije izvješće ruske središnje banke. Diskont u odnosu na Brent tako je znatno veći nego tijekom ljeta, a razlog leži u novim sankcijama i pritisku na najveće ruske izvoznike.

Ruska središnja banka objavila je da je ruska referentna nafta Urals u studenom tržena uz znatno veći diskont u odnosu na međunarodni benchmark Brent nego tijekom ljetnih mjeseci. Dok je u drugom i trećem tromjesečju cijena Uralsa bila otprilike 15 posto niža od Brenta, a u listopadu za 17 posto, u studenom se razlika produbila na čak 23 posto.

Prema izračunima središnje banke, prošli petak je barel Uralsa stajao 52,8 američkih dolara, što je za 22,8 posto manje nego početkom travnja. Istoga dana, barel Brenta na londonskom tržištu zatvorio je trgovanje na 62,56 dolara, što je pad od 11,7 posto u odnosu na početak travnja.

Zaključak središnje banke jasan je: ruska nafta osjetno je pojeftinila prije svega zbog sankcija, odnosno ograničenja koja pogađaju najveće izvoznike i logističke lance.

Sankcije Lukoilu i Rosneftu šire diskont, tržište traži zaobilazne putove

U izvješću se podsjeća da su Sjedinjene Američke Države krajem listopada uvele dodatne sankcije ruskim naftnim divovima Lukoilu i Rosneftu, kompanijama koje zajedno proizvode oko pet posto svjetske nafte. Novi paket mjera dodatno je zakomplicirao prodaju, osiguranje i transport ruske nafte te povećao rizike za kupce i posrednike.

Kako bi ostali konkurentni na tržištu i nadoknadili trošak rizika, ruski izvoznici primorani su ponuditi naftu uz značajan popust. To se, prema podacima središnje banke, sada jasnije odražava u cijenama Uralsa, koji je u odnosu na Brent u još dubljem diskontu nego tijekom prošle godine.

Viceguverner središnje banke Aleksej Zabotkin ocijenio je da je situacija s naglašenijim padom cijene ruske nafte u odnosu na globalne cijene vjerojatno privremena, slično kao i 2023. godine. Podsjetio je da su izvoznici već tada uspjeli preusmjeriti tokove na nova tržišta i prilagoditi se „novoj realnosti“, nakon čega su se cijene Uralsa ponovno približile ostalim referentnim markama.

Proizvodnja raste uz OPEC+, izvoz iz zapadnih luka blizu rekorda

Prema podacima iz izvješća, Rusija je u drugom tromjesečju ove godine u prosjeku proizvodila oko 8,995 milijuna barela nafte dnevno. Do listopada se obujam proizvodnje povećao na približno 9,38 milijuna barela dnevno, u trenutku kada su zemlje članice OPEC+ počele postupno normalizirati opskrbu nakon ranijih proizvodnih rezova.

Kombinacija dogovorene normalizacije proizvodnje i povremenih prekida rada ruskih rafinerija, uzrokovanih napadima ukrajinskih dronova, dovela je do toga da se ruski izvoz nafte preko zapadnih luka održi blizu najviših razina otkada se prate ti podaci. Drugim riječima, količine su i dalje visoke – ali se prodaju uz nižu cijenu po barelu.

Niža cijena reže prihode: 21 % manje novca od nafte i plina

Iako se Rusiji zasad uspijeva održati izvoz nafte na visokoj razini, pad svjetskih cijena energenata, uz dodatni diskont na Urals, snažno se odražava na državne prihode. Prema podacima ruskog ministarstva financija, sektor nafte i plina je od siječnja do listopada u državni proračun uplatio oko 7,5 bilijuna rubalja (oko 92,7 milijardi dolara). To je čak 21,4 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izvijestila je agencija TASS.

Ministarstvo financija dodatno očekuje da će u studenom prihodi od nafte i plina biti za oko 590 milijuna dolara manji od planiranih, prema prvim projekcijama s početka mjeseca. To pokazuje da kombinacija sankcija, nižih globalnih cijena i diskonta na rusku naftu sve snažnije nagriza fiskalni prostor Moskve.

Zoran / TV Wien