Tisuće vjernika u Istanbulu: Dinamičan dan za papu Lava XIV. među turskim katolicima

Prva misa u Turskoj: Volkswagen Arena ispunjena turskim katolicima

Treći dan apostolskog putovanja pape Lava XIV. u Turskoj obilježen je prvim velikim euharistijskim slavljem u zemlji.
U dvorani Volkswagen Arena okupilo se oko 4000 katolika iz različitih dijelova Turske, koji su Svetog Oca
dočekali pjesmom, pljeskom i zastavama. Za malu katoličku zajednicu – oko 33.000 vjernika na ukupno 86 milijuna stanovnika –
ovaj je susret bio rijetka prilika da Papu dožive izbliza.

Misa je uslijedila nakon niza ekumenskih i međureligijskih susreta tijekom dana, a bila je i snažna poruka o prisutnosti
Katoličke Crkve u većinski muslimanskoj zemlji. Liturgija je slavljena na nekoliko jezika, uz sudjelovanje predstavnika
različitih katoličkih obreda prisutnih u Turskoj, što je simbolično naglasilo raznolikost Crkve u ovoj regiji.

Zajednička deklaracija s Bartolomejem: protiv nasilja u ime Boga, za zajednički Uskrs

Nešto prije mise, Papa se susreo s carigradskim ekumenskim patrijarhom Bartolomejem. Susret je završen
potpisivanjem zajedničke deklaracije u kojoj dvojica poglavara naglašavaju nastavak rada na
jedinstvu kršćana i pozivaju na “odbijanje korištenja religije” za opravdavanje ratova i nasilja. Deklaracija
također podsjeća na potrebu određivanja zajedničkog datuma Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, kao jasnog
znaka približavanja između Istočne i Zapadne Crkve. :contentReference[oaicite:0]{index=0}

Papa Lav XIV. i patrijarh Bartolomej time su nastavili liniju prethodnih susreta posljednjih desetljeća, u kojima
Rim i Carigrad pokušavaju konkretizirati ekumenski dijalog kroz zajedničke poruke o miru, zaštiti stvorenog svijeta
i zalaganju za kršćane na Bliskom istoku i šire. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Plava džamija umjesto Aje Sofije: prvi Papin susret s džamijom

Jutro je započelo posjetom Plavoj džamiji, slavnom osmanskom spomeniku iz 17. stoljeća.
Papa je, u pratnji istanbulskog muftije, izuo cipele u znak poštovanja prema svetom mjestu islama. Za razliku
od svojeg prethodnika, pokojnog pape Franje, ondje se nije pomolio, već je posjet ostao u okvirima iskazivanja
poštovanja i dijaloga.

Zanimljivo, Papa je ovaj put odlučio ne posjetiti Aju Sofiju, nekadašnju bizantsku baziliku,
potom muzej, a od 2020. ponovno džamiju. Time je izbjegnut dodatni simbolički teret u gradu u kojem svako svetište
nosi snažnu povijesnu i političku poruku.

Niceja i 1700 godina koncila: povijesna pozadina putovanja

U petak je Papa u İzniku, drevnoj Niceji, obilježio 1700. obljetnicu Prvog nicejskog sabora,
jednog od ključnih događaja u povijesti kršćanstva. Tamo je potvrđeno Nicejsko vjerovanje koje i danas ujedinjuje
većinu kršćanskih Crkava. Upravo je ta obljetnica bila jedan od glavnih motiva za izbor Turske kao prve velike
međunarodne destinacije novog Pape. :contentReference[oaicite:2]{index=2}

U tom svjetlu i istanbulski susreti s pravoslavnim poglavarima i turskim katolicima dobivaju dodatnu težinu:
Papino putovanje istovremeno je i povratak izvorima vjere i pokušaj da se na terenu ojačaju kršćanske zajednice
koje žive kao manjina.

Sljedeća postaja: Libanon, susret s ranjenim Bliskim istokom

Papino apostolsko putovanje nastavlja se u nedjelju poslijepodne, kada se očekuje njegov odlazak u
Libanon, gdje će boraviti do utorka. Prema objavljenom programu, ondje će pohoditi svetišta,
susresti se s mladima, patrijarsima i crkvenim djelatnicima te moliti na mjestu bejrutske eksplozije iz 2020. godine,
prije završne mise na Bejrutskom Waterfrontu. :contentReference[oaicite:3]{index=3}

Nakon dinamičnog dana u Istanbulu, u kojem su se isprepleli međureligijski dijalog, ekumenski susreti i misa s malom,
ali živom katoličkom zajednicom u Turskoj, Libanon će donijeti novu poruku: blizinu ranjenom Bliskom istoku i
podsjetnik da mir na tom prostoru ostaje jedan od najdelikatnijih izazova za današnje kršćanske i političke vođe.

Zoran / TV Wien