Putin prodaje rusko zlato: Koliko dugo još može financirati rat u Ukrajini?
tekući izvor gotovine. Dok Moskva preko Nacionalnog fonda bogatstva plasira zlato kako bi krpala proračunske rupe
nastale ratom u Ukrajini, ostatak svijeta – od Kine do Poljske – radi upravo suprotno: gomila zlatne poluge kao
zaštitu od dolara, eura i geopolitičkih šokova.
– ruska središnja banka prvi put izravno plasira zlato na tržište, a ne samo unutar vlastitog sustava
– Nacionalni fond bogatstva puni ratom opterećeni proračun dok prihodi od nafte slabe
– količine prodanog zlata zasad su premale da bi srušile globalnu cijenu
– istovremeno zemlje istočne Europe, poput Poljske, agresivno kupuju zlato i dižu njegov udio u rezervama
– zlato se sve više koristi kao politički i financijski štit od nestabilnosti dolara, eura i sankcija
Što se zapravo događa: zlato izlazi iz ruskog trezora na tržište
Prema službenom priopćenju, ruska središnja banka proteklih je godina povećala broj transakcija sa zlatom,
a sada najavljuje i daljnje pojačavanje trgovine preko Nacionalnog fonda bogatstva (NWF).
U prijevodu sa službenog jezika: zlato više nije samo “tabu aktivum” za crne dane, nego i likvidna roba kojom
se aktivno financira svakodnevno funkcioniranje države – uključujući rat u Ukrajini.
NWF puni prije svega novac od nafte i plina. Taj je fond dizajniran kao jastuk za krize,
ali je nakon 2022. postao produžena ruka ratnog proračuna: iz njega se pokriva deficit koji je eksplodirao zbog rasta
vojnih izdataka i pada prihoda od nafte. Do nedavno je zlato iz fonda uglavnom završavalo u trezorima središnje banke –
samo je mijenjalo vlasnika unutar državnog sustava i nije izlazilo na globalno tržište.
Sada je priča drugačija: ruske vlasti otvoreno govore o likvidnijem domaćem tržištu zlata i većem broju transakcija.
To u praksi znači da se dio tog zlata doista pretvara u devize, preko ruskih ili prijateljskih posrednika,
unatoč tome što su ključni centri poput Londona i New Yorka zatvoreni za ruske poluge zbog sankcija.
Nacionalni fond bogatstva: koliko je zlata i juana ostalo za rat?
Na dan 1. studenoga u NWF-u je bilo kineskih juana i zlata u vrijednosti oko
51,6 milijardi dolara. Prema podacima opozicijskog Moscow Timesa, fond je 2022. imao oko
406 tona zlata, ali je od početka rata već 233 tone predao središnjoj banci – dakle oko 57 posto početnih
zlatnih zaliha – kako bi se zatvorile proračunske rupe. Danas mu je ostalo oko 173 tone, vrijedne približno 20 milijardi dolara.
Ukupno, Rusija prema podacima MMF-a drži oko 2330 tona zlata.
U 2024. prijavljene rezerve smanjene su za svega nekoliko tona – vrijednost reda veličine stotinjak milijuna eura –
što je kap u moru globalnog tržišta i daleko od bilo kakvog “napada” na cijenu zlata. Ukratko,
zasad nema masovne rasprodaje, nego ciljano korištenje dijela zaliha kako bi se NWF i proračun održali na životu.
Nacionalni fond bogatstva pretvoren u ratni fond. Svaka tona koja izađe na tržište znači ili slabiju naftnu blagajnu,
ili skuplji rat, ili oboje. Dugoročno, to je i recept za sve veću ovisnost o kineskom novcu.
Hoće li ruska prodaja srušiti cijenu zlata?
Od početka invazije na Ukrajinu, cijena zlata – potaknuta strahovima, inflacijom i kupnjama središnjih banaka –
narasla je za oko 130 posto. Ove jeseni došlo je do zaokreta: nakon povijesnog maksimuma u listopadu,
cijena je pala više od 10 posto, što je otvorilo pitanje je li tržište “zasićeno” ili samo privremeno odmara.
Na toj pozadini ruska najava dodatnih transakcija djeluje dramatično, ali analitičari ostaju hladni.
Količine koje su dosad prijavljene – nekoliko tona godišnje – premale su da bi uzdrmale tržište na kojem se
dnevno trguje desecima i stotinama tona. Štoviše, veliki kupci zlata su i dalje središnje banke
drugih država, koje svaku rusku prodaju lako apsorbiraju.
Jedan od najpoznatijih stručnjaka za zlato na njemačkom govornom području,
Roland Peter Stöferle, zato zaključuje da ruske najave ne predstavljaju “gamechanger”:
riječ je prije svega o tehničkom preusmjeravanju transakcija državnog fonda preko sada likvidnijeg
domaćeg tržišta, a ne o agresivnoj politici snižavanja cijene zlata.
Pravi šok bi nastao tek kada bi Rusija bila prisiljena prodavati desetke ili stotine tona u kratkom roku,
ili kada bi joj se pridružili drugi veliki prodavatelji.
Dok Rusija prodaje, susjedi kupuju: zlatna groznica u istočnoj Europi
Dok Moskva prodaje dio zlatnih zaliha da bi financirala rat i proračun, neke države u istočnoj Europi
rade upravo suprotno. Poljska je od sredine 2023. kupila gotovo 287 tona zlata i
podigla njegov udio u svojim deviznim rezervama na oko 30 posto – cilj koji je tamošnja središnja banka
najavila još ranije.
Sličan trend bilježe i Češka i Mađarska. Sve tri države članice EU-a zadržale su svoje valute i sada preko zlata
šalju tihu poruku: ne vjeruju do kraja ni euru ni ekonomskoj snazi jezgre eurozone,
posebno Njemačke i Francuske. Zlato je u tom kontekstu više od metala – politički je signal i osiguranje
protiv budućih šokova, bilo da dolaze iz Bruxellesa, Washingtona ili Moskve.
To dobro ilustrira novu normalnost: svi računaju na to da sustav nije stabilan i da je bolje imati imovinu
koju je teško “zamrznuti”.
Što to znači za rat u Ukrajini i budućnost zlata?
U kratkom roku, prodaja ruskog zlata neće odlučiti ishod rata.
Moskva još uvijek ima dovoljno rezervi, kineskih juana i alternativnih izvora prihoda da nastavi rat godinama,
uz uvjet daljnjih rezova u drugim segmentima proračuna i sve veće ovisnosti o Pekingu.
Ipak, sama činjenica da zlato više nije netaknuti “sveti trezor”, nego
aktivno korišten resurs, govori puno.
Ako rat potraje dulje od politički ugodnog horizonta, pritisak na ruske rezerve – zlatne i devizne –
samo će rasti. U tom scenariju zlato postaje i financijska i politička amortizacija: što ga je manje u trezoru,
to je Kremlj osjetljiviji na šokove.
Za globalno tržište zlata, ruska prodaja zasad je tek šum u pozadini.
Dugoročno, mnogo je važniji trend u kojem i Rusija i Kina i dio istočne Europe sve više sumnjaju u stabilnost
dolara, eura i postojećeg financijskog poretka. U takvom svijetu zlato se polako vraća u središte ozbiljne
monetarne i političke strategije.
Zoran / TV Wien
