VIJESTI · REGIJA
SUD BIH · ETIČKI KODEKS
Sud BiH o zaposlenici zbog odlaska na Thompsonov koncert: „Nužno je istaknuti Etički kodeks“
Sud Bosne i Hercegovine odlučio je da nema temelja za pokretanje stegovnog postupka protiv zaposlenice Ivane Rašić, stručne suradnice iz Odjela za ratne zločine, zbog njezina privatnog odlaska na ljetni koncert Marka Perkovića Thompsona u Sinju. Istovremeno, svim je zaposlenima upućeno upozorenje da paze na javne istupe koji mogu dovesti u pitanje ugled Suda.
• Odbor za etiku i integritet Suda BiH zaključio je da ne postoji temelj za stegovni postupak protiv Ivane Rašić.
• Provjera je pokrenuta nakon prijave novinara RTRS-a zbog fotografija s Thompsonova koncerta objavljenih na Instagramu.
• U prijavi se spominjao i pozdrav „Za dom spremni“, no Sud je naglasio da je riječ o privatnom odlasku na koncert.
• Svim zaposlenima poslano je upozorenje o obvezi poštivanja Etičkog kodeksa i čuvanja ugleda Suda BiH u javnosti.
Odbor za etiku: nema osnove za stegovni postupak
Sud BiH potvrdio je da je slučaj Ivane Rašić, stručne suradnice u Odjelu za ratne zločine, dostavljen Odboru za etiku i integritet nakon što je iz Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) stigla prijava da je na društvenoj mreži Instagram objavila fotografije s Thompsonova koncerta u Sinju. U prijavi se, među ostalim, navodilo i da Marko Perković Thompson tijekom nastupa koristi pozdrav „Za dom spremni“.
Nakon razmatranja, Odbor je zaključio da ne postoji pravni temelj za pokretanje i vođenje stegovnog postupka protiv zaposlenice. U službenom pojašnjenju navodi se da privatni odlazak na koncert, sam po sebi, ne predstavlja povredu radnih obveza ni automatsko dovođenje u pitanje nepristranosti stručne suradnice u predmetima ratnih zločina.
Prijava novinara RTRS-a i zaključan Instagram profil
Povod za cijeli slučaj bila je objava fotografija s koncerta na privatnom Instagram profilu Ivane Rašić. Skupina novinara RTRS-a potom je Sudu BiH uputila prijavu u kojoj je navela da smatra problematičnim prisustvovanje zaposlenice Odjela za ratne zločine koncertu pjevača čiji se nastupi u dijelu javnosti povezuju s ustaškim pozdravom i revizionizmom.
U prijavi se naglašavalo da bi takvo javno izlaganje moglo dovesti u pitanje percepciju njezine nepristranosti u predmetima ratnih zločina, osobito onima u kojima su žrtve pripadnici srpskog naroda. U međuvremenu je, kako navode mediji, Instagram profil Ivane Rašić postao zaključan te više nije javno dostupan.
„Nužno je istaknuti“ Etički kodeks i javne istupe
Iako stegovni postupak neće biti otvoren, Sud BiH iskoristio je ovaj slučaj kako bi svim zaposlenicima poslao jasnu poruku. U priopćenju koje je dostavljeno portalu Detektor ističe se da je „nužno istaknuti obvezu poštivanja Etičkog kodeksa, posebno kada je riječ o javnim istupima koji mogu dovesti u pitanje ugled Suda BiH“.
Time je naglašeno da se, osim formalno-pravne odgovornosti, od zaposlenih u pravosuđu očekuje i osobita pažnja u javnom prostoru – bilo da je riječ o istupima u medijima, objavama na društvenim mrežama ili sudjelovanju na događajima koji mogu izazvati političke ili društvene kontroverze.
Granica između privatnog života i javne funkcije
Odluka Suda BiH otvara ponovno pitanje koliko daleko smiju sezati poslodavci i institucije kada je riječ o privatnim aktivnostima njihovih zaposlenika, osobito u pravosuđu. S jedne strane, Sud je jasno poručio da privatni odlazak na koncert, bez konkretnih dokaza o nedopuštenom ponašanju, nije dovoljan razlog za disciplinsku mjeru.
S druge strane, kroz upozorenje o Etičkom kodeksu podsjetio je da suci, tužitelji i stručni suradnici imaju veću odgovornost od prosječnog građanina kada je riječ o percepciji nepristranosti. U multietničkom društvu kakvo je Bosna i Hercegovina, svaki javni nastup djelatnika pravosuđa može dobiti dodatnu težinu i biti promatran kroz prizmu nacionalnih i ratnih trauma.
Bez sankcija, ali s jasnim signalom za buduće slučajeve
Za sada nema informacija o daljnjim pravnim koracima nakon odluke Odbora za etiku i integritet. Ne navodi se ni da je protiv Ivane Rašić pokrenut bilo kakav drugi postupak, niti da je došlo do promjene njezina radnog statusa u Sudu BiH.
Odluka stoga ostaje na dvije razine: formalno, nema stegovnog postupka ni sankcija; neformalno, svim je zaposlenima upućen signal da se od njih očekuje dodatna pažnja pri sudjelovanju u događajima i objavljivanju sadržaja koji bi se mogli tumačiti kao politički ili ideološki pristrani. Kako će se ta ravnoteža između privatnog života i javne odgovornosti ubuduće primjenjivati, ostaje pitanje za cijeli pravosudni sustav u BiH.
