Trumpov mirovni plan: SAD spremne priznati okupirane ukrajinske teritorije kao ruske?
The Telegraph piše da je Trumpov tim Putinu ponudio dogovor kojim bi SAD “de facto” priznale Krim i dijelove okupiranog istoka Ukrajine kao ruske – Kijev i ključne europske prijestolnice na nogama.
spremna je razmotriti priznanje ruske kontrole nad Krimom i drugim okupiranim područjima Ukrajine kao dio
mirovnog paketa s Moskvom. Prvi nacrt plana od 28 točaka uključivao bi teritorijalne ustupke Kijeva, ograničavanje
ukrajinske vojske i “zamrzavanje” fronte – što kritičari nazivaju opasnim presedanom za međunarodni poredak.
Što piše The Telegraph – i tko stoji iza plana?
Prema pisanju The Telegrapha, Sjedinjene Države su “spremne priznati” rusku kontrolu nad Krimom i
drugim okupiranim regijama Ukrajine kako bi osigurale prekid rata. U tekstu se navodi da je predsjednik
Donald Trump u Moskvu poslao svojeg posebnog izaslanika, biznismena Stevea Witkoffa, i zeta Jareda Kushnera
kako bi Vladimiru Putinu osobno iznijeli prijedlog sporazuma.
Ukrajinski i međunarodni mediji dodatno su potvrdili da je riječ o razrađenom planu u 28 točaka,
koji je nastao u razgovorima Witkoffa i ruskih emisara, te da je njegova prva verzija bila izrazito povoljna za
Moskvu. Nakon snažnih reakcija Kijeva i europskih saveznika, nacrt je skraćen na 19 točaka, ali ključna pitanja –
teritorij, sigurnosne garancije i status Ukrajine u NATO-u – ostaju otvorena.
Što Trumpov plan traži od Ukrajine: teritorij za “mir”
Prema informacijama iz curenja nacrta, prva verzija američkog plana predviđala je:
- “De facto” priznavanje Krima kao ruskog teritorija;
- priznavanje ruske kontrole nad Luhanskom i Donjeckom – uključujući dijelove koji još nisu
potpuno okupirani; - “zamrzavanje” linije bojišnice u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti – sve što je sada pod ruskom
kontrolom ostalo bi Rusiji do daljnjega; - smanjenje ukrajinske vojske na oko 600.000 vojnika i stroga ograničenja na prisutnost stranih trupa na teritoriju
Ukrajine; - odustajanje od ulaska u NATO, uz obećanje posebnih američkih sigurnosnih garancija i djelomično korištenje
zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine.
U zamjenu, Rusija bi pristala na prekid vatre, određene oblike međunarodnog nadzora i postupnu normalizaciju
ekonomskih odnosa sa Zapadom. Kritičari tvrde da bi takav aranžman nagradio agresiju i poslao poruku da se
granice u Europi ponovno mogu crtati silom.
– legalizirao bi rezultate vojne agresije na Ukrajinu
– stvorio bi presedan da se rat “isplati” napadaču
– oslabio bi povjerenje u međunarodno pravo i sigurnosne garancije u Europi
– poslao bi signal drugim autoritarnim režimima da se teritorij može dobiti na silu
Ukrajina: “Ne odričemo se teritorija” – Europa u stanju alarma
Predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi najbliži suradnici javno poručuju da Ukrajina neće pristati na
predaju teritorija kao cijenu za privremeni mir. Kijev se poziva i na vlastiti ustav, koji zabranjuje
potpisivanje sporazuma kojim bi se odrekla međunarodno priznatih granica.
U Bruxellesu, Berlinu i Parizu raste nervoza. Europski dužnosnici upozoravaju da bi model “mir za zemlju” –
posebice ako ga Washington unilateralno gura – ostavio Europu izloženom novim pritiscima Kremlja i oslabilo
ulogu NATO-a u regiji. Dio članica EU već radi na protuprijedlogu koji bi zadržao principe
teritorijalne cjelovitosti i jače uključio europske sigurnosne garancije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin s druge strane signalizira da je “spreman razgovarati” ako SAD formalno priznaju
ruski suverenitet nad Krimom, Donbasom i okupiranim područjima juga Ukrajine. U praksi, to znači da Moskva želi
pregovore započeti s maksimalnim teritorijalnim dobitkom.
Gdje je sada plan? Pregovori, curenja i politički pritisak
Nakon što je nacrt plana procurio u medije, uslijedio je niz sastanaka između američkih i ukrajinskih dužnosnika
u Ženevi i drugim europskim gradovima. Dio spornih točaka je uklonjen ili “omekšan”, no ključna dilema ostaje:
kako uskladiti Trumpovu želju za brzinskim dogovorom s crvenim linijama Kijeva i sigurnosnim interesima Europe.
Istodobno, Trump i dalje javno poručuje da bi njegov plan mogao “brzo dovesti do mira”, uz poruke Ukrajini da
prihvati ponudu ili nastavi rat “vlastitim srcem i resursima”. U Washingtonu se vode i unutarnje političke bitke –
dio senatora i analitičara upozorava da je plan previše sklon Moskvi, dok drugi tvrde da je to jedina realistična
opcija nakon godina rata.
Za sada je izvjesno samo jedno: konačni tekst sporazuma još ne postoji, a Kijev i dalje pokušava
plan “pogurati” bliže svojim pozicijama – što uključuje i pitanje korištenja zamrznute ruske imovine za obnovu,
ali i jasnijih, dugoročnih sigurnosnih garancija.
– jer se tiče granica u Europi: ako se prihvati da se granice mijenjaju silom, to postaje model i za
druge sukobe
– jer bi definirao buduću sigurnosnu arhitekturu – odnos NATO-a, EU i Rusije na desetljeća unaprijed
– jer govori koliko je Europa samostalna: sada se vidi ovisi li europska sigurnost o američkim
političkim promjenama
– jer šalje poruku svima koji se oslanjaju na međunarodno pravo: koliko vrijede ugovori i garancije kad dođe do krize
Mir po svaku cijenu ili “pravedni mir”?
Rasprava oko Trumpova mirovnog plana za Ukrajinu svodi se na jedno ključno pitanje: je li svaka tišina oružja
automatski i mir – ili je “pravedni mir” onaj u kojem napadnuta zemlja ne mora platiti teritorijem i odricanjem
od vlastite sigurnosti?
Dok Trumpovi emisari traže formulu prihvatljivu i Moskvi i Washingtonu, Ukrajina i većina europskih saveznika
inzistiraju da se rat ne smije nagraditi nagradom u vidu novih granica. Hoće li prevagnuti logika brzog dogovora
ili princip da agresija ne smije proći nekažnjeno – to je pitanje koje danas nadilazi samo Ukrajinu.
Zoran / TV Wien
Foto : WILL OLIVER / POOL
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
