Policija mijenja taktiku: Austrija preusmjerava istrage kibernetičkog kriminala, AI sve važnija i za kriminalce i za istražitelje

Austrijski istražitelji kibernetičkog kriminala dosegnuli su svoje granice. Kako su danas poručili ravnatelj Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) Andreas Holzer, šef Centra za kibernetički kriminal (C4) Klaus Mits i voditelj Istražnog ureda C4 Martin Grasel, u budućnosti žele još snažnije objediniti resurse i usredotočiti se na slučajeve s realnim šansama za uspjeh.

Povod je predstavljanje novog “Izvješća o kibernetičkom kriminalu za 2024.”, koje pokazuje da pritisak na istražitelje i dalje ostaje vrlo visok. Statistika policije, predstavljena još u travnju, zabilježila je pad od 5,4 posto prijavljenih kaznenih djela u ovom području u odnosu na 2023. godinu – s 65.864 slučaja na 62.328 – no riječ je o padu na i dalje izuzetno visokoj razini, dodatno iskrivljenoj izmjenama u pravnoj kvalifikaciji pojedinih djela.

Manje prijava, više podataka: 2.075 terabajta dokaza u jednoj godini

Iako broj prijavljenih kibernetičkih kaznenih djela formalno pada, slika na terenu ne izgleda nimalo umirujuće. Ključni primjer je količina elektroničkih dokaza koje su forenzički timovi morali obraditi: prošle godine analizirano je čak 2.075 terabajta podataka, što je drastičan skok u odnosu na 1.572 terabajta iz 2023. godine.

Prema Holzeru, bez jasnog određivanja prioriteta istražitelji bi se vrlo brzo “ugušili u vlastitim predmetima”. U nekim državama već postoji svojevrsna trijaža – manji i teško dokazivi slučajevi stavljaju se sa strane. U Austriji to, napominje, nije moguće provesti u klasičnom obliku zbog načela službenog progona: čim policija sazna za kazneno djelo, dužna ga je goniti.

“To se ne smije shvatiti kao kritika načela službenog progona”, naglašava Holzer. Umjesto toga, BKA zajedno s pravosuđem traži načine kako resurse usmjeriti tamo gdje imaju najveći učinak – bilo da je riječ o hvatanju počinitelja, rušenju kriminalne infrastrukture ili sprečavanju daljnje štete.

Fokus na “obećavajuće slučajeve”: gdje istrage imaju smisla

U praksi to znači da će austrijska policija ubuduće još pažljivije birati gdje će ulagati najviše vremena i ljudi. Istražitelji žele postaviti tri osnovna kriterija:

• Je li realno da se počinitelji pronađu i uhiće?
• Može li se kriminalnu infrastrukturu poremetiti ili srušiti? – primjerice gašenjem web stranica ili zamrzavanjem imovine.
• Može li se šteta ograničiti ili spriječiti? – kroz prevenciju, edukaciju i pravovremena upozorenja građanima.

Ako su počinitelji u zemljama koje ne surađuju s austrijskom policijom, šanse za konkretna uhićenja vrlo su male. “Čim nema policijske suradnje, možemo otpisati veliki dio istrage”, iskren je Grasel. U takvim slučajevima naglasak se prebacuje na blokadu servera, gašenje stranica i upozoravanje javnosti.

Cyber kriminal u brojkama: rast pojedinih kaznenih djela unatoč padu ukupnih prijava

Novo izvješće pokazuje i promjene unutar samog kibernetičkog kriminala. Neovlašteni pristup računalnim sustavima (članak 118a) porastao je s 1.858 na 1.991 slučaj, dok je zlouporaba računalnih programa i pristupnih podataka skočila s 305 na 496 postupaka. Kibernetičko nasilje ostalo je gotovo na istoj razini s 462 prijavljena slučaja – od čega je čak 355 rasvijetljeno – dok se kazneno djelo “oštećenje podataka” (članak 126a) smanjilo sa 308 na 241 slučaj.

Ukupna stopa razrješenja kibernetičkog kriminala u Austriji trenutačno iznosi oko 31,7 posto, što je usporedivo s prošlogodišnjim brojkama i pokazuje da je svako treće prijavljeno djelo razriješeno. Istovremeno, u širem petogodišnjem okviru internetski kriminal i dalje bilježi snažan rast – broj prijava u Austriji se od 2019. praktički udvostručio.

LoopX i međunarodne operacije: kako izgleda “uspješno” korištenje resursa

U BKA-u ističu nekoliko slučajeva kao primjer da se usmjereno korištenje resursa može isplatiti. Jedan od njih je LoopX – navodna nova kriptovaluta iza koje su stajali austrijski počinitelji. Širom svijeta stotine su ljudi ulagale u “tokene” koji zapravo nisu postojali. Kada je novac sjeo, organizatori su ugasili internetske stranice i nestali s uplatama. Ipak, istraga je na kraju dovela do šest uhićenja, zapljene oko 750.000 eura u različitim valutama, kao i dva vozila i jedne nekretnine.

Austrijski IT istražitelji sudjelovali su i u međunarodnim akcijama poput Europolove operacije protiv platforme LabHost (phishing kao usluga), Interpolove operacije Synergia II, u kojoj je ugašeno više od 22.000 kriminalnih servera i IP adresa povezanih s phishingom, ransomwareom i krađom podataka, te Operacije Victoria usmjerene na tzv. rip-deal prijevare. U tim akcijama C4 je davao tehničku podršku i ekspertizu, dok je terenski rad vodila nadležna policija u pokrajinama.

Umjetna inteligencija kao novo bojno polje: od lažnih snimki do AI-pomoćnika policije

Grasel upozorava da je umjetna inteligencija kibernetičkim kriminalcima otvorila sasvim nove mogućnosti. Danas je relativno jednostavno žrtve uznemiravati ili ucjenjivati uz pomoć lažnih fotografija i videozapisa generiranih umjetnom inteligencijom – od “deepfake” pornografije do montiranih snimki navodnih kaznenih djela. Posebno zabrinjava podatak da se na internetu sve više pojavljuje materijal zlostavljanja djece generiran umjetnom inteligencijom.

“Čak je i posjedovanje materijala generiranog umjetnom inteligencijom koji prikazuje zlostavljanje maloljetnika kazneno djelo”, naglašava Grasel. Paralelno, phishing napadi postaju sofisticiraniji, tekstovi uvjerljiviji, a lažne investicijske platforme više se ne daju lako prepoznati ni iskusnijim korisnicima. Prevencija, edukacija i stalna kampanja upozoravanja građana u ovom su području ključne.

No umjetna inteligencija ne radi samo “za onu drugu stranu”. Austrijska policija je već započela pilot-projekte u kojima AI pomaže u analizi situacije i planiranju resursa. U Beču, primjerice, AI alati pomažu specijalnim jedinicama u borbi protiv uličnog kriminala: na temelju podataka o prijavama, lokacijama i vremenu, sustav predlaže gdje bi ciljane akcije i pojačane kontrole imale najveći učinak. “Stopa uspjeha je iznenađujuće visoka”, kaže Holzer.

Iz novog izvješća o kibernetičkom kriminalu jasno je da Austrija ulazi u novo poglavlje: fazu u kojoj više nije dovoljno samo “hvatati korak” s kriminalcima, nego se resursi moraju postupno preusmjeravati tamo gdje mogu stvoriti najveći učinak. Dok umjetna inteligencija povećava rizike i otvara prostor za nove oblike ucjena, prijevara i zlostavljanja, ista tehnologija postaje i alat koji policiji može pomoći da brže analizira podatke, pametnije planira akcije i učinkovitije štiti građane u digitalnom prostoru.

Zoran / TV Wien