Sveti Nikola dolazi: čizmice spremne, darovi na prozoru
U noći s 5. na 6. prosinca sv. Nikola sa štapom i mitrom obilazi domove, a djeca širom svijeta
provjeravaju jesu li im čizmice dovoljno čiste za darove – ili šibu.
Sveti Nikola dolazi: Zašto čistimo čizmice i tko je zapravo Krampus?
Svake godine u noći s 5. na 6. prosinca djeca čiste svoje čizmice i ostavljaju ih na prozor.
Ujutro ih dočekaju darovi – ili šiba. Tko je bio dobar, tko je bio nestašan i zašto je sv. Nikola
toliko važan u hrvatskoj i srednjoeuropskoj tradiciji?
za djecu. Prema predaji, sv. Nikola biskup noću je potajno pomagao siromašnima, ostavljajući im darove
kroz prozor. Iz te priče nastao je običaj čišćenja čizmica, darova u njima, ali i šibe koja podsjeća
da ljubav ide zajedno s odgojem. U srednjoeuropskoj tradiciji, uz Nikolu se pojavio i njegov “pratitelj”
– Krampus, lik koji djeci jasno poručuje: dobrota i nestašluk imaju svoju cijenu.
Tko je bio sveti Nikola – biskup iz Mire i zaštitnik djece i mornara
Sveti Nikola bio je biskup u Miri, na području današnje Turske, u 4. stoljeću. U kršćanskoj tradiciji
poznat je po velikoj dobroti, brizi za siromašne i osjetljive, te po brojnim čudesnim djelima koja
mu pripisuje pučka pobožnost. Zaštitnik je djece, mornara, putnika, studenata i mnogih
drugih skupina, a njegov lik i djelo ostavili su trag u gotovo svim europskim zemljama.
Najpoznatija priča govori o siromašnom ocu koji nije imao miraz za svoje kćeri, pa ih je htio prodati
u roblje. Nikola je, prema predaji, noću potajno ubacio vrećice zlata kroz prozor njihove kuće.
Tako su djevojke mogle pošteno stupiti u brak, a obitelj je bila spašena sramote. Odatle dolazi slika
biskupa koji noću donosi darove, ne tražeći ništa zauzvrat.
Zašto djeca čiste čizmice i ostavljaju ih na prozoru?
U večer uoči blagdana, 5. prosinca, djeca u hrvatskim krajevima čiste svoje čizmice,
brišu ih i stavljaju na prozor ili ispred vrata. Time pokazuju da su “spremna” primiti darove,
ali i da su kroz godinu pokušavala biti dobra. Roditelji im često govore da sv. Nikola “sve vidi”
i “sve zna”, pa običaj dobiva i malu odgojnu dimenziju.
Ujutro, na dan 6. prosinca, djeca nalaze čizmice pune čokoladica, mandarina,
oraha, lješnjaka, ponekad i kojeg manjeg poklona. Uz darove se zna naći i
zlatna ili srebrna šiba – podsjetnik da nitko nije savršen, ali da je uvijek vrijeme
za popraviti ocjene, ponašanje i odnose u obitelji.
Anđeli i Krampus: tko je tko u ovoj priči?
U mnogim krajevima sv. Nikolu u pratnji prate anđeli i Krampus.
Anđeli predstavljaju dobrotu, mir i nagradu, dok Krampus utjelovljuje strah od kazne za neposlušnost
i loše ponašanje. On u rukama često nosi lance, zvona, maske i – naravno – šibu.
U središnjoj Hrvatskoj, primjerice, ukućani se znaju sakriti ispod prozora i zveckati lancima,
praveći se da “prolazi Krampus”. Djeca se stisnu pod deke, ali znaju da je sve dio igre. U Austriji i Bavarskoj
tradicija Krampus-laufova posebno je snažna – ulice se pune maskiranim Krampusima, zvonima i bakljama.
Iza svega stoji ista poruka: dobrota i odgovornost imaju smisla, a strah ima granicu – jer iznad svega stoji
sv. Nikola, lik dobrog biskupa.
Što se daruje za sv. Nikolu – mala pažnja, velika radost
Za razliku od Božića, darovi za sv. Nikolu tradicionalno su skromniji. Čokoladne figure
sv. Nikole, bomboni, mandarine, orasi, lješnjaci, poneki kinder, knjiga ili šal, kape, rukavice – to su
klasični darovi koji stanu u jednu čizmicu. Ideja nije “veliki poklon”, nego znak pažnje
i radost jutarnjeg otkrivanja iznenađenja.
Šiba, i kada je zlatna ili srebrna, podsjeća da je odgoj dio ljubavi. Mnogi roditelji koriste ovaj blagdan
kako bi s djecom otvoreno razgovarali o tome što je bilo dobro u protekloj godini, što treba popraviti
i kako zajedno ući “bolje” u Božić.
Sveti Nikola u dijaspori: hrvatske čizmice u Beču
Među Hrvatima u Austriji i Beču, sv. Nikola ima posebno mjesto. U župama, hrvatskim udrugama i klubovima
često se organiziraju druženja za djecu na kojima se pojavi biskup Nikola, uz hrvatske
božićne pjesme, recitacije i darove. Djeca iz dijaspore uče tako iste običaje koje žive njihovi vršnjaci
u Hrvatskoj – samo u nekom drugom gradu i jeziku okruženja.
U austrijskom kontekstu, sv. Nikola se prirodno susreće s lokalnim običajem Krampusa. Za mnoge mališane
u Beču ili Gradišću, to je prva velika “mješavina” hrvatske i austrijske tradicije: hrvatske čizmice,
molitva i pjesme, austrijski Krampus-laufovi i sv. Nikola koji govori i na njemačkom i na hrvatskom.
Poruka sv. Nikole danas: dobrota koja ne traži aplauz
U vremenu kada se darovi često mjere veličinom i cijenom, priča o sv. Nikoli vraća fokus na ono bitno:
nesebičnu pomoć, učinjenu tiho, bez fotografija i objava. Biskup iz Mire postao je
simbol čovjeka koji vidi tuđu nevolju, pomaže koliko može i ne traži ništa zauzvrat.
Čiste čizmice, mala čokolada, mandarina i možda jedna šiba – sve su to dijelovi priče koja djeci govori:
važno je biti dobar, priznati kada pogriješiš, ispričati se i krenuti ispočetka. A odraslima poručuje
da je ponekad najveći dar upravo vrijeme, prisutnost i spremnost da, poput Nikole, učinimo nešto dobro
i onda – tiho nestanemo u noći.
Zoran / TV Wien
