Bugari se nikako ne mogu pomiriti s eurom: tisuće ljudi na ulicama Sofije zbog državnog proračuna
Prosvjedi u Sofiji usmjereni su protiv proračuna za 2026. i uvođenja eura. Kritičari tvrde da će povećani doprinosi i porezi hraniti “skuplju državu i korupciju”, dok oko polovice Bugara strahuje da će prelazak na euro donijeti veće cijene i manji suverenitet.
Bugarska se priprema za povijesni trenutak – uvođenje eura 1. siječnja – ali raspoloženje u zemlji daleko je od slavljeničkog. U ponedjeljak su tisuće ljudi izišle na ulice Sofije prosvjedujući protiv državnog proračuna za iduću godinu, prvog koji će biti denominiran u zajedničkoj europskoj valuti. Ubrzo je došlo i do napetih scena: dio prosvjednika sukobio se s policijom koja je štitila urede vladajućih stranaka.
Prema izvješćima, na sigurnosne snage bacani su kamenje, boce i pirotehnička sredstva. Policija je kordonom štitila zgrade političkih stranaka, a prosvjed, koji je započeo mirno, u pojedinim se trenucima pretvorio u žestoko iskazivanje nezadovoljstva ekonomskom politikom i uvođenjem eura.
Oporba: veći doprinosi i porezi za “skuplju državu i korupciju”
Oporbene stranke i razne udruge oštro su napale proračun za 2026. godinu. Glavne zamjerke odnose se na planirano povećanje doprinosa za socijalno osiguranje te više poreze na dividende. Kritičari tvrde da će se na taj način “financirati rastuća država i politička korupcija”, dok će teret slomiti preko leđa građana i malih poduzetnika.
Vlada, s druge strane, brani proračun kao nužan korak za stabilnost u godini u kojoj Bugarska ulazi u eurozonu. Naglašavaju da su povećanja potrebna za održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te za financiranje reformi koje traže Bruxelles i europski partneri.
Polovica građana protiv eura: strah od rasta cijena i gubitka suvereniteta
Duboko ispod proračunske rasprave krije se šira skepsa prema samom uvođenju eura. Oko polovice Bugara, prema istraživanjima, protivi se prelasku na zajedničku valutu. Dio njih strahuje da će država izgubiti važan dio monetarnog suvereniteta, dok drugi upozoravaju da će trgovci i pružatelji usluga iskoristiti konverziju kako bi “zaokruživali” cijene prema gore.
Ovakav strah nije nov: gotovo svaka zemlja koja je prelazila s vlastite valute na euro prolazila je kroz slične rasprave. No Bugarska, kao jedna od najsiromašnijih država članica EU-a, posebno je osjetljiva na i najmanji rast cijena osnovnih dobara i usluga. Za dio građana euro nije simbol integracije, nego potencijalna prijetnja standardu.
Lagarde: inflacija može porasti nakon ulaska u eurozonu
Sumnje građana dodatno je pojačala i izjava predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde. Ona je nedavno upozorila da bi inflacija u Bugarskoj mogla porasti nakon što zemlja uđe u eurozonu, što se poklapa s iskustvima nekih drugih članica EU-a u godinama nakon uvođenja eura.
Iako institucije naglašavaju da su ti učinci obično ograničeni i kratkotrajni, politički rizik je jasan: svako poskupljenje, pa makar i privremeno, može dodatno potaknuti osjećaj da građani “plaćaju cijenu integracije”, dok koristi ostaju apstraktne i odgođene.
Euro kao političko pitanje: između Bruxellesa i ulice
U Bugarskoj je euro tako postao više od monetarnog pitanja – pretvorio se u simbol odnosa prema Europskoj uniji, povjerenju u vlastitu vladu i strahu od korupcije. Dok Bruxelles i europske institucije ulazak u eurozonu vide kao krunu reformi i jamstvo stabilnosti, dio bugarskog društva ga doživljava kao još jednu odluku “odozgo” koja će produbiti jaz između političkih elita i građana.
Prosvjedi u Sofiji pokazuju da će prva godina s eurom u Bugarskoj biti politički napeta. Hoće li se strahovi od rasta cijena i “skuplje države” potvrditi ili ublažiti konkretnim potezima vlade, vidjet će se već tijekom 2026. godine – no jedno je sigurno: euro je u Bugarsku stigao u atmosferi dubokog nepovjerenja.
Zoran / TV Wien
