Dodikovi ministri srušili europski iskorak BiH: ‘Ovo je dan kada nam je SNSD ukrao Europu’

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine trebalo je u utorak usvojiti odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača s Europskom unijom te razmotriti prijedloge zakona o Sudu BiH i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Riječ je o dokumentima na kojima Bruxelles inzistira kako bi Europsko vijeće, na zasjedanju sredinom prosinca, moglo dati formalno zeleno svjetlo za početak pregovora s BiH.

Umjesto toga, sjednica je završila prije nego što je zapravo počela. Dvojica ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koju kontrolira Milorad Dodik, odbila su glasati za dnevni red koji je predložila predsjedateljica Borjana Krišto. Bez njihovog glasa, dnevni red je pao – a s njim i cijeli paket europskih zakona.

Kako su dva ministra SNSD-a zaustavila državu

Prema pravilima, Vijeće ministara BiH odluke može donositi samo ako za njih glasaju ministri iz reda sva tri konstitutivna naroda. U praksi to znači da dva ministra SNSD-a, uz pametno korištenje ovlasti i procedura, mogu de facto držati ključni državni organ u blokadi.

Ministar vanjske trgovine Staša Košarac odbio je podržati dnevni red uz obrazloženje da prijedlozi zakona i odluka “moraju prvo proći institucije Republike Srpske” prije nego što se o njima može raspravljati na državnoj razini. Poruka je bila jasna: bez pečata Banje Luke, Sarajevo ne može raditi svoj posao – čak i kad je riječ o europskom putu cijele države.

“Nećemo dopustiti prijenos ovlasti s entiteta na državu”, poručio je Košarac. U prijevodu, svaka jača državna institucija – osobito sud, VSTV ili ured glavnog pregovarača s EU – doživljava se kao prijetnja političkoj moći koju Dodik i SNSD godinama grade na entitetskoj razini.

“Dan kada nam je SNSD ukrao Europu”

Dok je vladajuća struktura iz Republike Srpske slavila još jednu demonstraciju blokade, ostatak Vijeća ministara nije skrivao razočaranje. Najplastičnije je to opisao ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, koji je nakon propale sjednice izjavio kako se ovaj dan može pamtiti kao dan “kada nam je SNSD ukrao Europu”.

Forto optužuje Dodikovu stranku da je proteklu i ovu godinu iskoristila za sustavno usporavanje i blokiranje svih reformskih procesa – od zakona o pravosuđu, preko sigurnosnog sektora, pa do otvaranja pregovora s Europskom unijom. Svaki put kad se u Sarajevu pojavi prilika za konkretan iskorak prema Bruxellesu, iz Banje Luke stiže – ručna kočnica.

Pritom politička cijena ne pada na SNSD, nego na građane: upravo oni ostaju bez europskih fondova, investicija, jasnijih pravila igre i osjećaja da država, makar sporo, ide naprijed.

HDZ BiH u sjeni blokade: partner ili taoc?

Iako je SNSD ovoga puta formalni blokator, dio odgovornosti leži i na partnerima u državnoj vlasti. Forto je otvoreno prozvao HDZ BiH jer ta stranka nije bila spremna podržati rješenje po kojem bi ministar sigurnosti BiH, nakon smjene Nenada Nešića zbog korupcije, došao iz reda srpske oporbe.

Prema njegovoj logici, ministar iz oporbe Republike Srpske bio bi otvoreniji za europski put, a ovakve blokade bile bi teže izvedive. Umjesto toga, HDZ BiH je, čuvajući vlastite pozicije i dogovore, ostavio SNSD-u dovoljno prostora da i dalje drži kontrolu nad ključnim polugama vlasti na državnoj razini.

Na papiru, HDZ BiH se voli predstavljati kao “europska” stranka koja vuče BiH prema Bruxellesu. U praksi, bez jasnog odmaka od Dodikove politike blokada, ta se uloga sve češće svodi na deklaracije bez sadržaja.

Krišto: “Učinila sam sve” – ali europski vlak prolazi

Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto poručila je nakon propale sjednice da je “učinila sve što je u njezinoj moći” kako bi se osigurao napredak na europskom putu. Podsjetila je da su iz Bruxellesa stizali jasni signali: ako BiH do kraja godine usvoji zakone o Sudu BiH i VSTV-u te imenuje glavnog pregovarača, Europsko vijeće moglo bi dati zeleno svjetlo za pregovore.

“Najbolje je da svatko konkretno kaže je li za europski put BiH”, poručila je Krišto, naglašavajući da će “učiniti sve” kako bi se dijalog nastavio. No, građanima je sve teže objasniti kako je moguće da se o “sudbonosnim” zakonima priča već mjesecima, a onda – u trenutku kada trebaju biti izglasani – sve padne na dvije ruke SNSD-ovih ministara.

Političke poruke o “europskoj budućnosti” tako ostaju u zraku, dok konkretne odluke ostaju zaglavljene između entitetskih crvenih linija i koalicijskih kompromisa.

Što BiH zapravo gubi ovom blokadom?

Blokada aktualne sjednice nije samo “još jedan dan u institucijama BiH”. Riječ je o vrlo konkretnoj propuštenoj prilici. Bez zakona o Sudu BiH i VSTV-u te bez ureda glavnog pregovarača, Europska unija teško da će moći reći da je BiH spremna za sljedeću fazu.

To znači sporiji pristup europskim fondovima, neizvjesnost za investitore i, možda najvažnije, novu dozu razočaranja za građane koji već godinama slušaju istu priču: “još samo ovaj paket zakona i krećemo naprijed”. Mladi koji već pakiraju kofere za druge zemlje vjerojatno neće čekati da se SNSD i partneri dogovore oko toga tko “kontrolira” Sud BiH.

Za političke elite, ovo je tek još jedna runda nadmudrivanja. Za građane – još jedna potvrda da se europska budućnost BiH i dalje tretira kao žeton u unutarnjim obračunima.

Što sada? Tri scenarija nakon Dodikove blokade

U nastavku priče otvara se nekoliko mogućih razvojnih scenarija. Prvi, najciničniji, jest nastavak blokade: SNSD ostaje pri stavu da bez “odobrenja RS-a” nema europskih zakona, a ostatak scene europske rokove promatra kao nečiji tuđi problem.

Drugi je scenarij dogovor iza zatvorenih vrata – klasična balkanska varijanta. Tek kada se u paketu poslože kadrovske pozicije, sigurnosni resori i interesi stranačkih elita, zakoni odjednom postanu “prihvatljivi” i sve ono što je danas bilo crvena linija, sutra se pretvori u kompromis.

Treći, onaj kojem se nadaju građani, jest ozbiljniji pritisak – i iznutra i izvana. Iznutra, kroz jači glas javnosti i jasnije pozicioniranje onih političkih aktera koji europski put vide kao stvarnu, a ne deklarativnu obavezu. Izvana, kroz poruku Bruxellesa da se europski novac, investicije i politička podrška više neće dijeliti bez jasne odgovornosti za blokade.

Dok se čeka rasplet, jedna je stvar već sada jasna: BiH nije propustila priliku zbog “tehničkog nesporazuma”, nego zbog svjesne političke odluke. A za tu odluku ima i ime i prezime – i u Banja Luci i u Sarajevu.

Zoran / TV Wien