Orban uvodi niz mjera da bi pridobio glasove građana umornih od inflacije
Prema anketi 21 Research Centre, Tisza Petera Magyara i dalje vodi s 47 posto odlučnih birača naspram 40 posto za Fidesz, ali je razlika pala s 10 na 7 postotnih bodova. Analitičari ističu da su socijalne mjere – posebno usmjerene na umirovljenike – imale vidljiv učinak na rejting vladajuće stranke.
Mađarski premijer Viktor Orban, na vlasti gotovo neprekidno od 2010. godine, ulazi u novu izbornu godinu pod pritiskom visoke inflacije, slabog rasta i nezadovoljstva dijela birača. Iako je inflacijski udar nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. pogodio cijelu Europu, u Mađarskoj je ostavio posebno dubok trag – udarajući po standardu građana i dovodeći u pitanje dosadašnji ekonomski model Orbánove vlade.
U takvom okruženju, nova oporbena snaga Tisza na čelu s Peterom Magyarom iskoristila je nezadovoljstvo i iskočila kao ozbiljan izazivač Fidesza na izborima koji se očekuju na proljeće iduće godine. No, posljednje ankete pokazuju da Orbanov politički instinkt i dalje radi: široki paket mjera usmjerenih na kućne budžete polako suzio prednost oporbe.
Ankete: Tisza i dalje vodi, ali Fidesz hvata priključak
Anketa koju je od 21. do 28. studenog proveo 21 Research Centre, think tank sa sjedištem u Budimpešti, pokazala je da Tisza i dalje uživa snažnu prednost nad Orbanovim Fideszom, ali se razlika smanjuje. Prema rezultatima, stranka Tisza ima podršku 47 posto odlučnih birača, dok Fidesz dobiva 40 posto.
U odnosu na listopad, razlika se smanjila s 10 na 7 postotnih bodova. Krajnje desna stranka Mi Hazank (Naša domovina) bilježi oko 6 posto potpore, što bi joj bilo dovoljno za ulazak u parlament. Sličnu dinamiku potvrdila je i anketa Mediana objavljena prošlog tjedna, premda većina građana i dalje smatra da je zemlja “na krivom putu”.
“Mislimo da mjere socijalne skrbi imaju utjecaja”, komentirao je direktor Istraživačkog centra 21 Daniel Rona, posebno ističući Orbanove poteze usmjerene na umirovljenike. Prema njegovim riječima, podrška Fideszu najviše je porasla u dobnoj skupini iznad 65 godina, iako se dio promjena u anketama još kreće unutar granice pogreške.
Gospodarstvo opterećeno inflacijom i geopolitičkim rizicima
Od početka rusko-ukrajinskog rata mađarsko gospodarstvo bori se s valom visoke inflacije, skupljom energijom i općenitim padom povjerenja. Država treću godinu zaredom stagnira, a mnogi građani osjećaju da su plaće i mirovine ostale iza rasta cijena.
Geopolitičke neizvjesnosti, uključujući rat u Ukrajini i potencijalne nove trgovinske barijere, dodatno otežavaju planiranje. Uz to, Mađarska je u više navrata bila u sukobu s institucijama Europske unije, što je utjecalo na isplatu europskih sredstava i percepciju rizika među investitorima.
Indeks potrošačkog povjerenja think tanka GKI u studenom se povukao s 14-mjesečnog maksimuma dosegnutog u listopadu, ali je i dalje iznad razina iz sredine godine. Mjesečno istraživanje Europske komisije bilježi sličan trend: blagi pad optimizma, ali ipak bolju sliku nego tijekom ljetnih mjeseci.
Predizborni pokloni: subvencionirane hipoteke, porezne olakšice i mirovinski dodatak
Svjestan da će izbori biti referendum o ekonomiji, Orban je od rujna značajno pojačao socijalno usmjerene mjere. Pokrenuo je program subvencioniranih hipoteka za kupce prve nekretnine, uz povoljnije kamatne stope i poticaje za mlade obitelji. Uz to, uvedene su dodatne porezne olakšice za obitelji s djecom.
Posebnu pozornost privukla je najava dodatka na mirovine, koji će se isplatiti u veljači – neposredno prije izbora. Analitičari procjenjuju da ukupna vrijednost ovih mjera iznosi oko 2 posto mađarskog BDP-a, što predstavlja znatan fiskalni impuls u godini glasanja.
Energija i sankcije: pokušaj da se zaštite računi kućanstava
Osim socijalnih programa, Orban veliku pozornost posvećuje i cijenama energije, koje su za mađarska kućanstva izuzetno osjetljiva tema. Vlada pokušava ublažiti učinke europskih sankcija i volatilnih tržišta, ističući da je očuvanje jeftinije energije ključno za očuvanje standarda.
U javnosti se naglašava Orbanova strategija da osigura povoljnije uvjete za uvoz ruske energije i na taj način izbjegne nagli rast računa za struju i plin, koji bi dodatno pritisnuo inflaciju i smanjio potrošnju. Time premijer ujedno gradi narativ da jedino njegova politika “štiti” Mađare od posljedica globalnih kriza.
Usprkos mjerama, većina smatra da je zemlja na krivom putu
Iako predizborne mjere očito donose određeni pomak u anketama, politička situacija ostaje neizvjesna. Istraživanje Mediana prošlog tjedna također je pokazalo smanjenje jaza između Tisze i Fidesza i manji broj građana koji se nadaju promjeni vlasti, ali istodobno čak oko 60 posto ispitanika smatra da je zemlja na krivom putu.
Hoće li socijalni paketi, subvencionirane hipoteke i mirovinski dodaci biti dovoljni da Orban, nakon više od desetljeća na vlasti, još jednom preokrene trend i zadrži većinu – ili će Peter Magyar i Tisza uspjeti kapitalizirati umor dijela birača od inflacije i niza kontroverzi – postat će jasno već u proljeće, kada Mađarska izlazi na birališta.
Zoran / TV Wien
