Vučićevo izvanredno obraćanje: ‘Nemamo dobre vijesti, NIS mora zaustaviti rad rafinerije’
Vučić kaže da SAD nije dao dozvolu za nastavak rada NIS-a, rafinerija ide u zaustavljanje, država privremeno omogućava isplatu plaća i dobavljača, tvrdi da Srbija ima više od 200.000 tona dizela u zalihama i najavljuje da će, ako ne stigne novi plinski ugovor iz Rusije, ući u pregovore s drugim dobavljačima.
“Nemamo dobre vijesti, razočaran sam”, poručio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić u izvanrednom obraćanju nakon sastanka s energetskim timovima. Potvrdio je da Srbija nije dobila dozvolu američke administracije za nastavak rada kompanije NIS, koju kontrolira ruski Gazprom, zbog čega će rafinerija morati prestati s radom.
“Dali smo dopuštenje za zatvaranje rafinerije. Očekivali smo pozitivan odgovor, ali nismo ga dobili. Razočaran sam”, rekao je Vučić, najavivši da će ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović službeno informirati upravu NIS-a o odluci.
Sekundarne sankcije blokiraju platni promet: država preuzima rizik
Vučić je naglasio da najveći problem trenutno predstavljaju sekundarne sankcije SAD-a, koje otežavaju ili onemogućuju platni promet NIS-a s međunarodnim partnerima. Bez takvih transakcija, tvrdi, poslovanje je gotovo nemoguće održati u redovnim okvirima.
Prema njegovim riječima, država je privremeno uskočila kako bi spriječila trenutačni kolaps. “Država će do kraja tjedna omogućiti da NIS isplati plaće zaposlenicima i dobavljačima. Nakon toga ćemo odluke morati donositi iz dana u dan. Država preuzima rizik poslovanja”, poručio je Vučić, ne skrivajući da je situacija neizvjesna, osobito dugoročno.
“Skladišta su puna”: Vučić tvrdi da opskrba gorivom nije ugrožena
Unatoč zaustavljanju rada rafinerije, predsjednik Srbije uvjerava javnost da opskrba gorivom nije neposredno ugrožena. Naglasio je da je država na vrijeme osigurala velike količine naftnih derivata i da su skladišta puna.
Pri tome je prozvao hrvatski Janaf, tvrdeći da nije dopustio uvoz nafte koja nije bila namijenjena rafineriji, nego državnim rezervama. “Kažu da je pod sankcijama cijela Srbija, Amerikanci tvrde drugačije”, rekao je Vučić, sugerirajući da dio problema vidi i u odnosima s regionalnim partnerima.
Više od 200.000 tona dizela u zalihama
Iznoseći konkretne brojke, Vučić je naveo da Srbija trenutno raspolaže značajnim količinama dizela na različitim lokacijama. Prema njegovim riječima, u Pančevu se nalazi oko 24.400 tona dizela, u Kovinu 20.000 tona, a u Požegi 9.500 tona.
U okviru obveznih državnih rezervi nalazi se dodatnih 150.000 tona, što ukupne zalihe dizela podiže iznad 200.000 tona. Uz to, naručeno je i 29.000 tona dizela, 20.000 tona eurodizela, 5.000 tona kerozina i 38.000 tona benzina. Na temelju tih podataka, Vučić tvrdi da Srbija ima dovoljno goriva barem do kraja siječnja.
Plin pod znakom pitanja: ako ne dođe ruski ugovor, slijedi plan B
Uz naftu i dizel, Vučić je otvorio i pitanje plina, istaknuvši da je situacija i tu osjetljiva. Poručio je da Srbija čeka novi plinski ugovor iz Rusije do petka. Ako dokument ne stigne na vrijeme ili ne bude prihvatljiv, država će, kaže, morati vrlo brzo krenuti u potragu za alternativama.
“Ako Rusija do petka ne pošalje ugovor o plinu, Srbija već u ponedjeljak kreće u pregovore s drugim dobavljačima. Plin ćemo dobiti od druge strane”, naglasio je. Dodao je da država mora biti spremna na sve scenarije u nadolazećim tjednima, uključujući i mogućnost da se ruski kanal privremeno ili trajno zatvori.
Politika, sankcije i energetika: Beograd između Moskve i Washingtona
Izvanredno obraćanje ponovno je pokazalo koliko je energetski sektor Srbije isprepleten s geopolitičkim odnosima između Rusije, Sjedinjenih Država i Europske unije. Sankcije povezane s ruskim kapitalom u NIS-u i ovisnost o ruskom plinu guraju Beograd u delikatnu poziciju – s jedne strane želi zadržati povoljne uvjete, a s druge izbjeći težak udar sekundarnih sankcija.
Dok Vučić javnosti poručuje da su “skladišta puna” i da opskrba zasad nije ugrožena, ostaje otvoreno pitanje koliko dugo će Srbija moći balansirati između ekonomskih ograničenja i političkih odluka velikih sila – i tko će na kraju platiti cijenu ove energetsko-političke napetosti.
Zoran / TV Wien
