Kremlj: Putin prihvatio dio američkog mirovnog plana, spreman na nove razgovore

Kremlj tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatio neke američke prijedloge za okončanje rata u Ukrajini, dok su drugi označeni kao neprihvatljivi. Unatoč tome, Moskva poručuje da je spremna nastaviti razgovore s američkim pregovaračima “koliko god bude potrebno” kako bi se došlo do sporazuma.

“Nešto je prihvaćeno, nešto neprihvatljivo” – prvi rezovi kroz američki prijedlog

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatio neke elemente američkog prijedloga za okončanje rata u Ukrajini, dok je dio prijedloga označen kao neprihvatljiv za Moskvu. Peskov je naglasio da je riječ tek o početku ozbiljnih pregovora i da se ne može reći da je Putin “odbio američke prijedloge”.

“Jučer je prvi put došlo do razmjene stajališta. Nešto je prihvaćeno, a nešto je označeno kao neprihvatljivo. To je normalno u procesu pronalaženja kompromisa”, rekao je Peskov, naglašavajući da se sada razgovori odvijaju “na razini eksperata” i da bi upravo na toj razini trebalo doći do rezultata koji bi kasnije bili temelj za kontakte na najvišoj razini.

Sastanak je u srijedu rano ujutro u Moskvi završen susretom između Putina i Stevea Witkoffa, posebnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, te Trumpovog zeta Jareda Kushnera. Nakon razgovora, jedan visoki ruski dužnosnik poručio je da “još nije postignut kompromis”, ali da se kanali komunikacije otvaraju.

Tišina iz Kremlja prema javnosti, ali ne i prema Trumpu

Peskov je naglasio da je Rusija “zahvalna Trumpu” na inicijativi da se pokrene ozbiljniji mirovni kanal, ali je istovremeno poručio da Kremlj neće javno komentirati detalje pregovora sa SAD-om jer to, kako smatra, ne bi bilo konstruktivno. “Sada se razgovara na razini eksperata. Na toj bi se razini trebali postići rezultati koji bi kasnije bili temelj za kontakte na najvišoj razini”, ponovio je glasnogovornik Kremlja.

Poruka iz Moskve time je dvostruka: s jedne strane se priznaje da pregovori postoje i da se oko dijela američkih prijedloga može razgovarati, a s druge strane javnost ostaje u mraku o konkretnim ustupcima koje bi Rusija bila spremna prihvatiti ili ponuditi zauzvrat. Kremlj tako pokušava zadržati maksimalnu pregovaračku fleksibilnost, bez stvaranja dojmova kako u startu pristaje na uvjete koji bi mogli biti dočekani sumnjičavo unutar same Rusije.

Jasno je i da se Kremlj želi izravno vezati uz Trumpovu administraciju, što dodatno uznemiruje dio europskih saveznika koji strahuju da bi Washington mogao sklopiti sporazum s Moskvom koji ne bi dovoljno štitio interese Ukrajine i istočnog krila NATO-a.

Mirovni okvir između Washingtona, Moskve i Kijeva – još bez stvarnog kompromisa

Trumpov mirovni plan u 28 točaka, koji je kolao javno još u studenome, snažno je uznemirio Ukrajinu i dio Europe. U Kijevu strahuju da bi dio teritorija mogao biti “zamrznut” u statusu quo, dok bi neki sigurnosni elementi ostali nedovoljno jasni. Europske države su kao odgovor formulirale vlastiti protuprijedlog, a potom su SAD i Ukrajina na pregovorima u Ženevi dogovorili tzv. dotjerani mirovni okvir.

Putin je u utorak poručio da europske zemlje pokušavaju opstruirati mirovne pregovore predlažući ideje koje su Rusiji “apsolutno neprihvatljive”. Time Moskva nastoji raskoliti zapadnu frontu: s jedne strane se šalje signal da je Rusija spremna ozbiljno razgovarati s Amerikancima, dok se istovremeno europske prijedloge prikazuje kao prepreku miru.

U ovome trenutku jasno je tek nekoliko stvari: kompromis još nije postignut, dio američkog plana Rusija može prihvatiti, dio kategorički odbija, a razgovori će se nastaviti iza zatvorenih vrata. Hoće li “ekspertska razina” zaista iznjedriti održiv mirovni prijedlog ili će pregovori postati još jedan zamrznuti format bez rezultata, uvelike će odrediti iduće mjesece rata u Ukrajini – i sigurnosnu arhitekturu Europe.