VIJESTI · SVIJET
RUSIJA · UKRAJINA · SAD
Kremlj: Putina su krivo shvatili – prvi komentari nakon pregovora s Trumpovim izaslanicima
Iz Moskve stižu prve službene reakcije nakon višesatnih mirovnih pregovora koje su u Kremlju vodili izaslanici Donalda Trumpa. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručuje da je “prerano za zaključke” i inzistira da Putin nije odbacio američki mirovni prijedlog, nego je dio prijedloga prihvatio, a dio odbio – što Moskva opisuje kao uobičajen tijek pregovora.
• Peskov tvrdi da je “netočno” reći kako je Putin odbacio američki mirovni prijedlog, već da je riječ tek o prvoj razmjeni mišljenja.
• Kremlj poručuje da je Putin neke prijedloge američke strane prihvatio, a druge odbacio, te da je to “normalan proces pregovora”.
• Ključno sporno pitanje i dalje je teritorijalno razgraničenje u Ukrajini – bez kompromisa nakon višesatnih razgovora u Moskvi.
• Rusija poručuje da je spremna nastaviti susrete s američkim dužnosnicima “onoliko često koliko bude potrebno”, dok Kijev upozorava da bez Ukrajine nema održivog sporazuma.
Peskov: “Ne žurite sa zaključcima, ovo je tek prva razmjena mišljenja”
Na redovitom brifingu za novinare glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je interpretacije da je ruski predsjednik Vladimir Putin u potpunosti odbacio američki mirovni prijedlog o okončanju rata u Ukrajini. Prema njegovim riječima, razgovori koje je Putin vodio s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa bili su tek “prva razmjena mišljenja” i ne predstavljaju konačan sud o ponuđenom paketu.
“Predsjednik je neke prijedloge prihvatio, a druge odbacio, što je sasvim uobičajen tijek pregovora”, poručio je Peskov, nastojeći spustiti tenzije koje su se pojavile nakon što je u medijima odjeknula vijest da je Rusija navodno odbacila ključne elemente američkog mirovnog plana. Istaknuo je i da Kremlj namjerno ne ulazi u javno komentiranje detalja, kako bi “pregovori imali veće šanse za uspjeh iza zatvorenih vrata”.
Višesatni razgovori bez proboja: teritorij ostaje najtvrđe pitanje
Pregovori u Moskvi trajali su više sati, a vodili su se između Putina i Trumpovih predstavnika, među kojima su, prema američkim izvorima, bili i posebni izaslanik Steve Witkoff te Trumpov zet Jared Kushner.
Unatoč pokušajima da se pronađe zajednički jezik, najosjetljivije pitanje – teritorijalno razgraničenje i status okupiranih područja – ostalo je bez ikakvog konkretnog pomaka.
Kremlj je i dalje čvrst u stavu da se svaka karta budućeg sporazuma mora temeljiti na “trenutnoj situaciji na terenu”, dok je Ukrajina ponovila da ne pristaje na formalno priznanje gubitka teritorija. Američki prijedlog, koji je prethodno izazvao zabrinutost dijela europskih saveznika upravo zbog mogućih ustupaka Moskvi, zasad nije približio strane konačnom dogovoru.
• Procjenjuje se da američki prijedlog u pojedinim točkama ide više na ruku Moskvi nego Kijevu, što izaziva nelagodu među dijelom europskih saveznika.
• Ključni spor ostaje oko teritorija pod ruskom kontrolom i mogućih “zamrznutih” linija razdvajanja.
• Dok Moskva javno poručuje da je otvorena nastavku dijaloga, na terenu se ne smanjuje intenzitet vojnih operacija.
Moskva: spremni smo se sastajati “onoliko često koliko bude potrebno”
Peskov je naglasio da je Rusija spremna nastaviti razgovore s američkim dužnosnicima “onoliko često koliko bude potrebno” kako bi se pronašlo rješenje. Dodao je da je za nastavak procesa ključno da se tehničke i stručne ekipe najprije dogovore o pojedinim elementima mirovnog paketa, a tek potom da se pregovori ponovo podignu na najvišu političku razinu.
Istodobno, iz Kremlja stižu poruke da se ne smije stvarati dojam kako je dogovor “pred vratima”. Službena Moskva poručuje da je “preuranjeno” govoriti o bilo kakvom okviru sporazuma i nastoji pažljivo dozirati očekivanja, posebno nakon snažnih reakcija iz Kijeva i više europskih prijestolnica.
Zelenski: Put do mira nije jednostavan i ne može zaobići Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da se o budućnosti njegove zemlje ne može odlučivati bez Kijeva. U poruci nakon moskovskih pregovora poručio je kako je put do mira “daleko od jednostavnog” te da sve odluke moraju biti pravedne, transparentne i donesene uz punu uključenost Ukrajine.
Kijev upozorava da bilo kakav dogovor koji bi legalizirao rusku kontrolu nad okupiranim područjima ne bi donio stabilan mir, nego bi otvorio prostor za nove krize u budućnosti. Zato ukrajinsko vodstvo, uz podršku niza europskih država, i dalje inzistira na jasnim sigurnosnim jamstvima i očuvanju teritorijalnog integriteta zemlje.
Što slijedi: duga igra živaca između Moskve, Washingtona i Kijeva
I nakon posljednje runde pregovora ostaje dojam da se rat u Ukrajini sve više vodi na dva paralelna kolosijeka – na bojišnici i za pregovaračkim stolom. Dok Kremlj poručuje da je otvoren nastavku razgovora i tvrdi da je Putin “pogrešno shvaćen”, činjenica da u Moskvi nije postignut nikakav konkretan pomak oko teritorija pokazuje koliko su pozicije i dalje udaljene.
Hoće li američka administracija uspjeti uskladiti pritisak saveznika, očekivanja Kijeva i vlastito viđenje “realnosti na terenu”, ostaje otvoreno pitanje. Za sada je izvjesno tek to da će se ovakvi susreti nastaviti – a da će, do daljnjega, Ukrajina i dalje plaćati najvišu cijenu rata.
